Bivšem britanskom vojniku u Belfastu počinje suđenje za dva ubistva i pet pokušaja ubistva tokom “Krvave nedjelje” 1972. godine, jedne od najkrvavijih epizoda u tri decenije sukoba u Sjevernoj Irskoj. Nijednom vojniku još nije suđeno za “Krvavu nedjelju” 30. januara 1972. u Derryju, službeno Londonderryju, kad je britanska padobranska jedinica otvorila vatru na mirne demonstracije katoličkih aktivista, ubivši pritom 13 osoba.
Britanska vojska tvrdila je da su padobranci odgovorili na vatru “terorista” iz IRA-e, verziju koju je tada potkrijepio i brzopleto sastavljeni izvještaj.
Uprkos svim svjedočanstvima koja su proturječila ovoj verziji, tek je 2010. godine službeno priznata nevinost žrtava. Neke su pogođene u leđa, a neke su čak prije toga ležale na tlu, mašući bijelim maramicama.
Bivši padobranac nadimka “vojnik F”, kojemu počinje suđenje u ponedjeljak, optužen je za ubistva Jamesa Wraya i Williama McKinneyja te za pet pokušaja ubistva tokom suzbijanja ovog skupa. Na prvom ročištu na sudu u Belfastu izjasnio se da nije kriv.
Bio je skriven iza zavjese radi zaštite anonimnosti, a tako će biti i tokom cijelog suđenja. Ovu zaštitu mu je odobrio sudija zato što su njegovi advokati strahovali za njegovu sigurnost.
“53 duge godine”
U ponedjeljak je planiran protest ispred zgrade suda prije početka suđenja. “Čekali smo 53 duge godine na pravdu i nadamo se da ćemo dobiti zadovoljštinu ovim suđenjem”, rekao je Tony Doherty, čiji je otac Patrick bio među žrtvama Krvave nedjelje.
Kancelarija javnog tužoca Sjeverne Irske pokrenula je kazneni postupak protiv “vojnika F” 2019. godine.
Masakr na “Krvavu nedjelju”, ovjekovječen hitom irskog rock benda U2 “Sunday Bloody Sunday” iz 1983., doveo je do toga da su mnogi mladi katolički republikanci otišli u naručje IRA-e.
Bio je to jedan od najmračnijih trenutaka u tri decenije nemira u kojima su se republikanci, posebno katolici koji su podržavali ponovno ujedinjenje s Irskom, suprotstavili protestantskim unionistima koji su branili pripadnost Sjeverne Irske britanskoj kruni.
Tek je mirovni sporazum na Veliki petak 1998. godine okončao sukob, u kojem je ubijeno oko 3500 ljudi.
U 2010. godini, nakon najduža i najskuplje javne istrage u britanskoj istoriji, kojom je utvrđena nevinost žrtava “Krvave nedjelje”, tadašnji premijer David Cameron objavio je službeno izvinjenje, opisavši događaje tog dana “neopravdanima”.
Od završetka sukoba u Sjevernoj Irskoj osuđen je samo jedan bivši britanski vojnik. Početkom 2023. izrečena je trogodišnja uslovna kazna Davidu Holdenu koji je 1988. pucao muškarcu u leđa na kontrolnom punktu. Holden je rekao da je slučajno povukao okidač jer su mu ruke bile mokre.