Prašume i drugi očuvani prirodni ekosistemi predstavljaju dragocjeno prirodno naslijeđe čija vrijednost nadilazi granice država i postaje globalno dobro čovječanstva.
Njihove višeslojne vrijednosti – ekološke, naučne, kulturne, estetske, obrazovne i duhovne – zahtijevaju strateško očuvanje u vremenu intenzivnog korištenja prirodnih resursa. Zaštićena područja čuvaju rijetke i ugrožene vrste, omogućuju neometano odvijanje prirodnih procesa te služe kao referentna mjesta za naučna istraživanja i edukaciju.
Bosna i Hercegovina, smještena u srcu Dinarskog luka, još uvijek čuva značajne ostatke netaknutih šuma. Među njima su prašumski rezervati poput Perućice, Janja, Loma, Ravnih Vala, Plješevice, Bobije, Trstionice i Crnog Vrha.
– Danas imamo oko desetak opisanih prašuma, a u posljednjih nekoliko godina otkrivene su i nove, poput prašume Spudešnica između Banovića i Kladnja. Ona je posebno važna jer se nalazi na rubu Panonije, regije snažno pogođene klimatskim promjenama, i pruža jedinstvenu mogućnost za praćenje njihovih posljedica – naglasio je.
Prema njegovim riječima, upravo historijske okolnosti doprinijele su očuvanju prašuma u Bosni i Hercegovini.
– Naša zemlja bila je izuzeta iz snažnog talasa industrijske revolucije, što je omogućilo da se sačuvaju ekosistemi koji su u ostatku Evrope nestajali još od srednjeg vijeka. Ono što je nekada bio nedostatak, danas je naša prednost – imamo neke od posljednjih iskonskih šuma u Evropi – naveo je prof. dr. Vojniković.
Međunarodne studije pokazuju da prašume čine manje od 0,7 posto ukupne šumske površine Evrope, što ih čini izuzetno rijetkim i dragocjenim. Njihova uloga u očuvanju ugljika, ublažavanju klimatskih promjena i zaštiti biodiverziteta čini ih strateškim resursom u okviru zelene tranzicije i održivog razvoja.
U zaključku predavanja, istaknuto je da za Bosnu i Hercegovinu prioritet mora biti revizija i proširenje mreže zaštićenih područja, posebno kroz formalizaciju zaštite postojećih prašuma i kategorizaciju novih lokaliteta, saopćeno je iz ANU BiH.