Ako Dodik želi dobro građanima Republike Srpske povući će se iz politike, rekao je to predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, u intervjuu za Buka magazin.
Nadolazeće prijevremene izbore odnosno odluku Centralne izborne komisije da se bira samo predsjednik entiteta i to iz reda srpskog naroda smatra neustavnim činom.
Govoreći o izborima kaže kako bi bilo najrealnije da kandidat SNSD-a bude lider PDP-a Draško Stanivuković. Komšić smatra da je inicijativa Željke Cvijanović o nominaciji američkog predsjednika Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir bespotrebna, te da bi je on podržao da je Tramp zaustavio genocid u Gazi.
Odgovarajući na pitanje o političkom kraju Milorada Dodika Komšić kaže da je Dodik sklon političkim trgovinama i da ga ne bi iznenadilo kada bi Dodik ostao čovjek bez kojeg nije moguće formirati vlast.
Komšić je govorio i o kandidatu DF-a za člana predsjedništva, Draganu Čoviću, Izbornom zakonu i Bakiru Izetbegoviću.
BUKA: Republika Srpska dobila je novu vladu za koju pojedini profesori ustavnog prava kažu da nije legalna jer je mandatara predložio Dodik kojem je ranije oduzet mandat predsjednika. Namjeravate li sami ili zajedno sa drugim članom Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem podnijeti apelaciju Ustavnom sudu? I da li i Vi mislite da je Vlada nelegalna i u suprotnosti sa entitetskim i državnim Ustavom?
Gledajući situaciju isključivo pravno još uvijek nije najjasnije ko je taj koji je dao mandat novom premijeru. Da li je to Milorad Dodik ili je to jedan potpredsjednik kojem je Dodik prenio ovlaštenja. Ja nisam vidio taj dokument, a ne znam da li je bilo ko, kojim se mandat povjerava novom premijeru. Konfuziju pravne naravi dodatno pravi i činjenica da “stara Vlada RS” još uvijek radi u punom mandatu a “nova” to posmatra. Kako god, ne znam šta planira kolega Bećirović, ali nemam ništa protiv da pokrenemo navedenu apelaciju čim se sve pravne činjenice oko mandatara i vlade razjasne.
Uostalom, nisu to jedine ustavno-pravne nedoumice oko trenutne situacije u RS.
BUKA: Čekaju nas izbori, prijevremeni, za predsjednika Republike Srpske. Dodik je obećao da se oni neće održati, čak je zaprijetio i upotrebom sile i angažmanom policije. Hoće li to biti još jedna farsa nakon koje će i SNSD ponuditi svog kandidata?
Uz dozu ironije moram reći da bi možda najrealnije bilo da SNSD kandiduje Draška Stanivukovića za predsjednika RS, ionako se čini da je on taj koji ima podršku političkih centara moći koji imaju značajan utjecaj na te procese. Da se razumijemo, ne mislim apsolutno ništa dobro o tome utjecaju, niti prizivam prisustvo toga, ali i to je dio političke realnosti.
Međutim postoji tu još jedan, po meni, veći problem. CIK je raspisao izbore za predsjednika RS, ali sa jedinom mogućnošću da se prijave samo kandidati iz reda srpskog naroda. To je protivno Ustavu, ali i zakonima. Izbor predsjednika RS ograničen je samo na to da kandidati moraju biti pripadnici tri konstitutivna naroda. Ustav nigdje ne navodi da predsjednik RS mora biti Srbin. Po mom mišljenju CIK je ovakvom odlukom, u kojoj nalaže da kandidati za predsjednika mogu biti isključivo kandidati iz reda srpskog naroga, prekršio Ustav.
BUKA: Smatrate li da je Dodik i dalje faktor s kojim međunarodna zajednica bilo šta politički pregovara ili je on zaista sada izolovan – privremeno ili trajno?
Komšić: Dodik je poznat kao neko ko je sklon političkoj trgovini. To njemu nije strano. Pa čak ni to da se skloni pa vrati. A da li mu međunarodna zajednica nešto nudi to morate pitati njihove predstavnike, ako uopće znamo šta je međunarodna zajednica i ko su njeni predstavnici danas u BiH.
Nekada je to bilo jasnije. Dolazila je Ketrin Ešton i tobože smirivala Dodika u ime te međunarodne zajednice, pa mu je onda isporučivana kontrola nad pravosuđem.
Naravno što je više poluga moći dobijao Dodik je sve više problema stvarao. Onda je došao, to jeste dogurao do toga da mu se više nema šta dati, ili da mu se ne može dati više ništa a da to ne proizvede velike potrese.
Ja se samo nadam da će sa naše strane biti dovoljno odlučnosti da se odbije svaka priča, o primjera radi, državnoj imovini. To Dodik ne može dobiti ni pod koju cijenu a na njemu je da onda odluči da li će ići u eskalaciju i pokušaj nasilja, što mu nikako ne preporučujem.
BUKA: Da li je presuda Suda BiH ujedno i konačna politička presuda za Dodika ili ćemo se opet izenaditi i vidjeti njegov povratak nakon kojeg će još dugo biti čovjek “bez kojeg se ne može formirati vlast”?
U politici je sve moguće, pa je moguće i to. Posebno jer njemu nije zabranjeno političko djelovanje u svojstvu predsjednika SNSD-a. Ako Dodik ostane na čelu te stranke i ako ona bude izborni pobjednik u tom dijelu Bosne i Hercegovine, onda je vrlo moguće da Dodik ostaje kao čovjek bez kojeg nije moguće formirati vlast. Međutim, to neće biti samo teret po državu nego će biti puno više teret po građane tog dijela Bosne i Hercegovine. Ako njima želi dobro, Dodik će se povući iz političkog života, ako ne, onda su to nažalost njegovi taoci.
BUKA: Da se odmaknemo od Dodika, šta je sa DF-ovim kandidatom za člana Predsjedništva. Vi, do 2030. nemate pravo kandidature. Hoćete li imati kandidata i imate li nekoga na umu? Je li rano da nam otvorite karte?
Očekujemo da ćemo imati kandidata za člana Predsjedništva nakon što se završe unutarstranačke konsultacije po tome pitanju. Još je rano govoriti o imenima. Meni je jasno da u ovakvom vremenu treba i hrabrosti pojedinca da se krene u kandidaturu, pogotovo ako vam je kandidat ozbiljan i iz reda hrvatskog naroda.
BUKA: Odbili ste prijedlog Željke Cvijanović o tome da Predsjedništvo BiH kandiduje američkog predsjednika Donalda Trampa za Nobelovu nagradu za mir. Jeste li to uradili samo zbog procedura i kakav je Vaš lični stav po pitanju zasluga Trampa za tu nagradu?
Da je Trump zaustavio genocid u Gazi uzeo bih prijedlog u razmatranje. Ovako, mislim da je to bila jedna bespotrebna inicijativa u ovom trenutku. Zaista, ponekad mi djeluju smiješni ovi pokušaji dodvoravanja, a još smješnije uvjerenje nekih ljudi da ćemo mi sad snositi i kao država i kao zvaničnici neke posljedice samo zato što se nismo pozitivno izjasnili u vezi nekog prijedloga.
Kao što vidite nije se desilo ništa i nije nas progutao mrak zato što smo odbili da se izjašnjavamo o toj inicijativi. Što se samog Trumpa i Trumpove administracije tiče mogu reći, obzirom na dosadašnje iskustvo da Trump i njegova administracija nisu uradili nijednu lošu stvar po BiH a uradili su dosta dobrih. Vjerujem da će tako biti i budućnosti.
BUKA: Kako tumačite najavu novog odlaska Željke Cvijanović u SAD, mislite li ida de da nešto pregovara i kakve su joj šanse?
Ne ide da pregovara u ime Bosne i Hercegovine niti u interesu Bosne i Hercegovine. To su očito aktivnosti u interesu SNSD-a. Cvijanovićka koristi ovu poziciju kako bi izvukla korist za SNSD, što joj je sad posebno važno.
BUKA: Poruke Dragana Čovića nakon presude Dodiku su bile poprilično iznenađujuće, pozvao je na poštivanje presuda uz poruku da je BiH nedjeljiva. Vjerujete li u te riječi i imamo li nekog novog Čovića čiji su zahtjevi ponekad izazivali negodovanje Zapada?
Ne znam o kakvom negodovanju Zapada u vezi sa Čovićem govorite. Pa njemu su Schmidt i ambasade pojedinih, istina ne i svih, zapadnih zemalja, suspendiranjem Ustava FBiH, poklonile cijelu Federaciju BiH na upravljanje. Poništili su volju građana i izašli u susret Čoviću. Nikakvog tu negodovanja nije bilo.
A što se tiče poruka o Dodiku, to su poruke taktičke prirode. Oni ostaju u strateškom partnerstvu. Marinko Čavara je neki dan to jasno podcrtao kazavši da HDZ nema namjeru izbaciti SNSD iz vlasti. Doduše SNSD je već izbačen iz vlasti, ali samo u crtanim filmovima koje Trojka nastoji prikazati građanima ove zemlje, vjerujući da su građani toliko naivni i neiformisani.
BUKA: Ta je tema skrajnuta, ali kada prođe aktuelna politička kriza vratićemo se izmjenama Izbornog zakona. Mislite li da Čović može dobiti ono što želi?
To je zapravo decenijska diskusija oko našeg Ustava a ne samo eto neko pitanje nekog izbornog zakona. Ta borba će se nastaviti jer ne možete promijeniti model izbora suverena na miran način tek tako. Naš Ustav proizvod je ratne realnosti ali to nije samo slučaj sa našim Ustavom nego i sa većinom ustava u svijetu.
Ako bolje pogledate vidjet ćete da osnovne konture ustava brojnih zemalja proističu iz revolucija i ratova, tj proističu iz stanja koje je opisalo tu realnost. Kasnije su ti ustavi nadograđivani novim standardima i ljudskim pravima baš kao što i naš Ustav treba nadograditi ali ne u nedemokratskom pravcu kako to HDZ želi. A može li dobiti? Može ako stranke u Sarajevu pristanu ne te neutemeljene želje, pa omoguće da neko u miru dobije ono što nije mogao ni ratom i agresijom. No kao što rekoh to je ustavna materija koja se teško mijenja, na papiru. Ne radi se tu u slovima nego o realnim odnosima koji vladaju u društvu i državi.
BUKA: Bakir Izetbegović, lider SDA, stranke s kojom ste godinama partneri, nedavno je u jednom intervjuu rekao da bi vlast nakon izbora 2026. trebalo da čine SDA, HDZ, SNSD i SDP. Izostavio je DF, ne znam da li namjerno ili ne, ali kako to komentarišete? Mislite li da u toj raspodjeli vlasti ima li mjesta za DF ili će doći do promjene stajališta i saveza?
Hvala mu na toj izjavi i gdje čuo i gdje ne čuo. Sada se osjećamo potpuno relaksirano, ne moramo više nikome objašnjavati kako više nismo u vlasti sa SDA. Naravno, mi nastavljamo svoju prepoznatljivu, rekao bih, bosansku politiku, koju ne prilagođavamo niti smo je ikada prilagođavali, ni SDA, ni SDP-u, niti bilo kome trećem, nego smo je uvijek vodili u interesu države, i građana koji ovu našu domovinu vide kao zemlju jednakih ljudi.