Snimka susreta kineskog predsjednika Xi Jinpinga, ruskog predsjednika Vladimira Putina i indijskog premijera Narende Modija traje svega tridesetak sekundi, ali sugerira sklapanje nove političko-gospodarske osovine, alternative dosadašnjoj dominaciji Zapada predvođenog Sjedinjenim Državama. “Vizuali su ključni dio ovog samita, a Bijela kuća trebala bi shvatiti da će njezina politika potaknuti druge države da potraže alternativu kako bi zaštitile svoje interese”, rekao je Manoj Kewalramani, voditelj odjela za indo-pacifička istraživanja u Institutu Takshashila u Bangaloreu.
🚨ICONIC: Putin, Modi & Xi chat before SCO talks
— Sputnik India (@Sputnik_India) September 1, 2025
All three leaders captured on camera smiling and laughing ahead of the summit session pic.twitter.com/jQuKzL79l5
Kina je politički pobjednik
Rezultate vanjskopolitičke politike američkog predsjednika Donalda Trumpa već ranije ilustrirala je kolona s dvadesetak šefova država i vlada koji su čekali da se pozdrave sa Xijem na samitu Šangajske organizacije za suradnju u Tianjinu.
“Ovo je grupa zemalja koje je Zapad, a posebno Sjedinjene Države, značajno antagonizirao”, ocijnenila je Yun Sun, viša suradnica u Centru Stimson, think-tanku iz Washingtona. “Kina se pojavljuje kao jasan politički pobjednik”, zaključila je Yu.
Trump razara prijateljske i savezničke odnose s raznim državama uvođenjem nerazumno visokih carina, vodi trgovinski rat s pola svijeta, a međunarodnim organizacijama smanjuje ili ukida američku pomoć. Istodobno, Xi Jinping nudi ekonomsku pomoć, razvija trgovinske odnose i nastoji izgraditi vlastitu viziju međunarodnog poretka.
Vizija multipolarnog svijeta
“Trebamo iskoristiti snagu naših golemih tržišta i gospodarske komplementarnosti među članicama te olakšati trgovinu i ulaganja”, poručio je Xi svjetskim liderima na samitu.
Najveći broj analitičara i komentatora slaže se da je samit u Kini poraz američke politike, a ujedno i osobni trijumf Xi Jinpinga. Lideri Šangajske organizacije za suradnju mogli su iz prve ruke čuli njegovu viziju multipolarnog svijeta kojem neće dominirati samo Sjedinjene Države i zapadni saveznici. To je u snažnom kontrastu prema odnosu kakav prema ostatku svijeta ima Trump.
“Svijet su zahvatile promjene kakve se događaju jednom u stoljeću”, rekao je Xi te međunarodnu situaciju opisao kao “nestabilnu i kaotičnu”.
Gori i od Pekinga
Premda američki saveznici u Europi i Aziji kritiziraju Kinu zbog njezinih nepoštenih trgovinskih praksi i prezira spram demokracije, nakon osam mjeseci drugog Trumpova mandata mnogi se počinju pribojavati Washingtona. “Unatoč zabrinutosti zbog ponašanja Kine, neki države smatraju da je SAD veći, ako ne i glavni faktor nestabilnosti u međunarodnom poretku”, kaže Ali Wyne, stručnjak za američko-kineske odnose u International Crisis Groupu.
Dok Trump provodi politiku “Amerika prva”, Xi predstavlja svoju zemlju kao snagu globalne gospodarske stabilnosti i obećava stotine milijuna dolara pomoći kineskim partnerima. Ne spominjući izravno Sjedinjene Države, obećao je suprotstaviti se “hegemonizmu”, “mentalitetu Hladnog rata” i “nasilničkim praksama”.
Kina želi države poput Indije nagovoriti da preispitaju svoj odnos s Washingtonom, oko čega se, zahvaljujući američkoj agresivnoj politici, više ne mora puno truditi. “Dajte nasilniku prst, uzet će cijelu ruku”, napisao je Xu Feihong, kineski veleposlanik u Indiji: “Na Indiji i Kini je odgovornost da preuzmu veću ulogu u svijetu i suprotstave se američkoj hegemoniji i politici sile”.
Trump izručio Indiju
Xi je samit iskoristio da demonstrira svoj bliski odnos s Putinom i Modijem. Peking može zahvaliti Trumpovoj administraciji što joj je u zagrljaj isporučila Indiju, glavnog rivala Kine s kojom je još prije godinu dana bila na rubu pograničnog rata.
“Zmaj i slon plešu zajedno i to je ispravan izbor”, rekao je Xi Modiju koristeći tradicionalne simbole ljutih rivala. Dvije najmnogoljudnije države proglasio je prijateljima koji njeguju dobrosusjedske odnose.
Modi je pak uzvratio da je Indija predana međusobnom povjerenju i poštovanju te se osvrnuo na zatopljavanje odnosa, uključujući smanjenje napetosti duž sporne granice u Himalaji. “U našim državama živi 2,8 milijardi ljudi zainteresiranih da međusobno surađujemo”, dodao je Modi.
Prijateljstvo rivala
Kina i Indija, koje su zadnji put otvoreno ratovale 2020. godine, u napetim su odnosima još od rata 1962. Tenzije su bile porasle i u svibnju zbog kineske isporuke borbenih zrakoplova Pakistanu.
“S obzirom na svoje geostrateške i političke interese, Indija je držala previše jaja u američkoj košari”, ocijenio je Sanjay Bhardwaj, profesor južnoazijskih studija na Sveučilištu Nehrua u New Delhiju. “Sad, nakon Trumpovih carina, traži novu ravnotežu stavljanjem više jaja u kinesku košaru.”
Šangajska organizacija za suradnju okuplja deset država u centralnoj Aziji i njezinu susjedstvu: Kazahstan, Uzbekistan, Kirgistan, Tadžikistan, Iran, Pakistan, Indiju, Kinu, Rusiju i Bjelorusiju. Na ovajh samit došli su i lideri 16 država promatrača, među kojima u Mongolija, Armenija, Turska…