Naučnici iz Laboratorije za molekularnu biologiju pri Savjetu za medicinska istraživanja objavili su da su stvorili bakteriju čiji je genetski kod efikasniji od bilo kojeg oblika života na Zemlji.
Svoju kreaciju nazvali su Syn57, bioinženjerski soj E. coli, ali s jednom velikom razlikom – koristi sedam kodona manje od bilo kojeg prirodnog oblika života. Kodon je, pojednostavljeno rečeno, niz od tri „slova“ u DNK ili RNK koji daje uputstva za sastavljanje aminokiselina – osnovnih građevinskih blokova života, objasnio je Futurism.com.
Već milijardama godina sav život na Zemlji koristio je 64 kodona. Naučnici su 1966. godine dešifrovali genetski kod, precizno otkrivši koji kodoni odgovaraju kojim aminokiselinama, a ispostavilo se da ih ima samo 20. No tada su primijetili nešto zanimljivo: evolucija, iako čudesna, nije dovela do savršene efikasnosti. Neki kodoni bili su očigledno višak.
Tako se otvorilo intrigantno pitanje: može li se „preraditi“ život tako da postane efikasniji nego što ga je oblikovala sama priroda?
Sintetički oblik života Prvi korak bio je dokazati da je tako nešto uopšte moguće. Godine 2010. tim od 24 istraživača objavio je stvaranje prve sintetičke bakterijske ćelije na svijetu. Bio je to zapanjujući podvig koji je trajao skoro 15 godina, ali rezultat je i dalje bio tek vjerna rekreacija „stare“, prirodne verzije sa istih 64 kodona.
Zatim su 2019. godine genetički istraživači sa Univerziteta Kembridž otišli korak dalje: uspjeli su ukloniti prirodnu redundantnost i preraditi genom E. coli na 61 kodon. Time su nedvosmisleno dokazali da život može funkcionisati i s manje od uobičajenih 64 kodona. Taj podvig tada je proglašen „najambicioznijim pokušajem stvaranja potpuno sintetičkog oblika života“.
Ali sada su otišli još dalje. Da bi stvorili Syn57, istraživači su morali proći kroz mukotrpan proces izmjene više od 101.000 redova genetskog koda – najprije u teoriji, a zatim i u praksi.
Alternativni genetski kodovi
Za razliku od stvaranja sintetičke bakterije 2010. godine, napredak u tehnologiji sinteze DNK danas omogućava naučnicima da konstruišu genome od nule, što znači da redundantne kodone mogu izostaviti od samog početka. „Možete početi istraživati šta će život uopšte tolerisati“, izjavio je za New York Times Akos Njerges, sintetički biolog sa Harvarda. „Konačno možemo testirati alternativne genetske kodove.“
Njerges je bio član jednog od timova uključenih u trku za izgradnju Syn57, ali je pobjedu na kraju odnio tim iz Kembridža.
„Definitivno smo se u nekim periodima pitali hoće li ovo završiti kao slijepa ulica ili ćemo ipak uspjeti da dovedemo projekat do kraja?“ rekao je Vesli Robertson, istraživač iz Savjeta za medicinska istraživanja i jedan od autora studije iz Kembridža.
A rezultat njihovog upornog rada i eksperimentisanja? „Život i dalje funkcioniše“, rekao je Robertson, prenosi tportal.