Iz firme su poručili da je odluka donesena kako bi se “omogućilo vrijeme za rješavanje problema sa zemaljskim sistemima.”
Cilj misije bio je provesti niz testova te prikupiti podatke i potom spustiti raketu u Meksički zaljev.
Ključ Muskovih ambicija za Mars
Starship je ključ Muskovih ambicija, s njom želi vratiti ljude na Mjesec i jednog dana sagraditi grad na Marsu. Od devet dosadašnjih pokušaja, samo ih je nekoliko bilo djelomično uspješno, a ovogodišnja tri završila su spektakularnim eksplozijama: u siječnju i ožujku krhotine su padale po karipskim otocima, a u svibnju u Indijskom oceanu.
Najnovija verzija rakete visoka je 123 metra i znatno veća od NASA-ine legendarne rakete Saturn V iz doba Apolla. Nedjeljna misija trebala je testirati i nove toplinske pločice te prvi put postaviti simulatore Starlink satelita. SpaceX planira da će gornji stupanj rakete uskoro moći sigurno sletjeti, no za sada to nije postignuto.
Ambiciozni planovi i izazovi
Musk najavljuje da bi prvi letovi na Mars bez posade mogli krenuti 2026., a s ljudskom posadom do 2029. godine. Stručnjaci upozoravaju da su to vrlo ambiciozni rokovi, SpaceX mora dokazati da Starship može izdržati i kratke letove kroz atmosferu prije nego krene prema Mjesecu.
Ekolozi istovremeno upozoravaju na utjecaj sve češćih lansiranja na okoliš, osobito jer je američka savezna vlast nedavno Musku odobrila čak 25 lansiranja godišnje, umjesto dosadašnjih pet.
Dosadašnji letovi pokazali su koliko je projekt složen – samo četiri lansiranja mogu se smatrati djelomično uspješnima, a svako novo testiranje nosi rizik i nove izazove za SpaceX, piše Index.