Finansijska situacija njemačkog zakonskog penzionog osiguranja značajno se pogoršava. Prema tvrdnjama Bundesbanke, penzioni fond je već zabilježio deficit od 2,5 milijardi evra u prvoj polovini 2025. – a očekuje se da će deficit nastaviti rasti do kraja godine. To je zbog rastućih rashoda za penzije, koji premašuju prihode, pišu njemački mediji.
Dok prihodi zakonskog penzionog osiguranja (GRV) rastu jer se neoporezive premije inflacije sve više zamjenjuju redovnim platama koje podliježu doprinosima, troškovi istovremeno eksplodiraju.
Osim toga, uticaj imaju i veći dodatni doprinosi za zakonske fondove zdravstvenog osiguranja, koje podjednako dijele penzioneri i penzioni sistem.
Penzioni fond je već 2024. godine imao deficit od gotovo milijardu evra. Sada se situacija pogoršava, ističu njemački mediji.
Povećanje stope doprinosa na pomolu
Trenutno je takozvana rezerva održivosti penzionog osiguranja još uvijek na 1,4 mjesečnih rashoda (41,5 milijardi evra). To znači da bi penziono osiguranje teoretski moglo nastaviti isplaćivati sve penzije 1,4 mjeseca, čak i ako se više ne primaju doprinosi. To je još uvijek znatno iznad propisanog minimuma od 0,2 mjesečna rashoda.
Savezna vlada želi taj minimum blago povećati – na 0,3 mjesečna rashoda (oko 9,5 milijardi evra). Cilj je bolje osigurati likvidnost tokom godine.
Međutim, prema Bundesbanci, povećanje stope doprinosa moglo bi postati neophodno već 2027. godine kako bi se stabilizovale finansije.
Savezne subvencije nastavljaju rasti
Mjere penzione politike dodatno opterećuju savezni budžet. Vlada planira produžiti garanciju od 48 odsto za nivo penzija do 2031. godine i proširiti takozvanu „majčinu penziju“. Oboje mora finansirati savezna vlada iz poreskih prihoda – i to trajno.
Bundesbanka kritikuje činjenicu da bi fiksni nivo penzija u stvari trebalo da se finansira iz doprinosa osiguranika, a ne iz poreza.
„To stvara utisak da se teret finansiranja između savezne vlade i zakonskog penzionog sistema raspoređuje ne prema objektivnim kriterijima, već prema političkim potrebama“, navodi se u izvještaju.
Hitno je potreban jasniji sistem saveznih subvencija.
Prema ocjeni Bundesbanke, dugoročno samo veće subvencije ili veći doprinosi neće biti dovoljni. Potrebne su strukturne reforme, kao što su:
povezivanje starosne granice za odlazak u penziju sa rastom očekivanog životnog vijeka,
ukidanje mogućnosti penzije bez umanjenja za one sa posebno dugim radnim stažom,
stvaranje podsticaja za duže radno vrijeme bez dodatnih poreskih olakšica.
Takve mjere ublažile bi demografski pritisak na penzioni sistem. Ipak, vlada za sada ne planira nijednu od njih. Umjesto toga, posredstvom takozvane „aktivne penzije“ želi podstaći ljude da dobrovoljno nastave raditi i nakon ispunjenja starosne granice za odlazak u penziju.
Kao podsticaj, trebalo bi im omogućiti da zarađuju do 2.000 evra mjesečno bez poreza. Ipak, ekonomisti sumnjaju da će ta mjera imati željeni efekat.