Republika Srpska se od svog nastanka nikada nije našla u situaciji u kojoj je trenutno, a to je da je predsjednik Vlade RS podnio ostavku, a da je istovremeno predsjedniku Republike oduzet mandat.
Ostavka premijera znači da bi, po Ustavu RS, predsjednik Republike trebalo da imenuje novog mandatara i on je jedini koji to može, ali se tu dolazi do problema, jer je Centralna izborna komisija (CIK) BiH oduzela mandat Dodiku, zbog kazne zatvora od godinu dana, što, po pravu, zakonima i Ustavu, dalje vodi ka tome da Dodik više nije predsjednik Srpske.
A tek se tu dolazi do pravnog vakuuma.
Naime, Ustav BiH, kao ni Ustav Republike Srpske, ne predviđaju ni u jednom članu ko bi mogao da zamijeni Dodika na funkciji predsjednika Republike Srpske, već se samo navodi da, ukoliko je predsjednik Republike privremeno spriječen u obavljanju svojih dužnosti, on će te dužnosti prenijeti na jednog od dva potpredsjednika, a to su Davor Pranjić i Ćamil Duraković.
“Nije Ustav RS ništa definisao. Tu je pravna praznina i nije predviđeno da predsjednika nema ni u kom slučaju. Potpredsjednici izvorno nemaju nikakva ovlaštenja i predsjednik na njih može, ali ne mora da prenese nešto”, kaže odlično upućeni izvor “Nezavisnih”.
Međutim, Dodik je poručio da odluku CIK-a BiH neće prihvatiti i da neće vratiti mandat, već da će svoju funkciju nastaviti da obavlja kao i do sada, jer ju je dobio od građana.
A upravo ta činjenica da je izborni pobjednik, argument je koji ide u korist Dodiku, jer je u članu 87, odnosno 88. Ustava Republike Srpske, u dijelu koji se tiče predsjednika, predviđeno da mu mandat prestaje prije isteka vremena u slučaju ostavke ili opoziva, odnosno da može biti opozvan od strane građana na isti način na koji je biran.
Ali, onda dolazimo do toga da je Dodik zbog pravosnažne presude od godinu dana zatvora, zbog nepoštovanja odluke Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, automatski izgubio mandat, što je dovoljno za CIK BiH da najavi da će po pravosnažnosti njihove odluke, raspisati prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, koji bi onda morali da se održe najkasnije za 90 dana od momenta raspisivanja.
No, Dodik odgovara da će spriječiti održavanje prijevremenih izbora.
Na koji način bi to on uradio, tema je za neku drugu priliku, ali ovdje ćemo podsjetiti da prijevremeni izbori nisu nešto novo za Republiku Srpsku.
Uz to, za Republiku Srpsku nije novo ni da njen predsjednik bude smijenjen ulogom međunarodnog faktora.
Naime, 1999. godine, tadašnji visoki predstavnik u BiH Karlos Vestendorp iskoristio je bonska ovlaštenja i smijenio tadašnjeg predsjednika Republike Srpske Nikolu Poplašena, jer je Poplašen bio protiv imenovanja Milorada Dodika na funkciju predsjednika Vlade RS.
Poplašena je tada na mjestu predsjednika zamijenio Petar Đokić koji je na toj funkciji ostao do januara 2000. godine.
Ali, postoji i drugi primjer toga ko bi mogao da bude Dodikov nasljednik do izbora novog predsjednika Republike Srpske, naravno, ako bismo kompletnu priču posmatrali iz ugla da Milorad Dodik prihvati da mu je oduzet mandat.
Zato se vraćamo u 2007, kada je iznenada preminuo predsjednik Republike Srpske Milan Jelić, koji je na tu poziciju došao 2006. godine.
Tada se reagovalo na način da je Vlada Republike Srpske predložila privremenu odluku, a to je da do izbora novog predsjednika Republike, funkciju predsjednika kao vršilac dužnosti preuzme predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić.
“Tada su mu (Radojičiću) data ovlaštenja da obavlja neodložne/nužne poslove predsjednika do izbora novog i to je prošlo na Ustavnom sudu”, podsjeća izvor “Nezavisnih”.
Ako bismo pratili aktuelna dešavanja, postavlja se pitanje da li je ovakav scenario moguć i sada, jer iako je Višković podnio ostavku, aktuelna Vlada RS postoji sve dok ne bude izabrana nova i može predložiti ovakvu odluku, što bi dalje vodilo ka tome da eventualno predsjednik NS RS kao v.d. predsjednika Srpske, predloži novog mandatara.
Međutim, kako saznajemo od naših izvora u Narodnoj skupštini RS, ovo uopšte nije opcija, niti postoji zainteresovanost za tako nešto.
Odgovore na pojedina pitanja trebalo bi da dobijemo već u petak, 22. avgusta, kada bi trebalo da se održi posebna sjednica parlamenta Srpske, na čijem predloženom dnevnom redu su informacija o presudi Suda BiH izrečena predsjedniku Republike Srpske i odluci CIK BiH o prestanku mandata Miloradu Dodiku i zauzimanje stava Narodne skupštine o budućim aktivnostima institucija Republike Srpske.
Ostaje i opcija da se na dnevnom redu sjednice nađe i ostavka Radovana Viškovića na mjestu premijera, koja bi se samo konstatovala i o kojoj se ne odlučuje. Ako se to dogodi, onda počinje teći rok od deset dana u kojem predsjednik Republike Srpske mora predložiti novog mandatara, a zatim rok od 40 dana kada treba da bude izabran novi sastav Vlade Srpske.
U slučaju da sve protekne ovako kako je sada i Milorad Dodik u skorijem periodu predloži mandatara, te ne bude želio da se povuče, stručnjaci upozoravaju da bi se mogao suočiti sa posljedicama, jer će, tvrde, biti sporno sve što Dodik potpiše, odnosno odluči.
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević kaže da Milorad Dodik nije predsjednik od 12. juna ove godine i da su sve njegove odluke ništavne.
“Dodik nije predsjednik Republike i on stoga sa ustavno-pravnog aspekta nema pravo da predlaže novog mandatara. Ukoliko bi to kojim slučajem i učinio, i ukoliko bi Narodna Skupština Republike Srpske prihvatila taj njegov prijedlog i izglasala takvog mandatara, taj izglasani mandatar bio bi neustavni premijer. I to neustavan ne samo po Ustavu Republike Srpske, nego i po Ustavu Bosne i Hercegovine”, rekao je Blagojević za “Nezavisne” te dodao da bi u tom slučaju mogao biti pokrenut i postupak pred Ustavnim sudom za ocjenu ustavnosti eventualne odluke Narodne skupštine Republike Srpske.
Sa druge strane, Aleksandar Vranješ, ambasador BiH u Srbiji i jedan od savjetnika predsjednika Republike Srpske, poručio je da je Milorad Dodik i dalje predsjednik u svom punom kapacitetu, a situaciju ocjenjuje kao politički motivisan proces i zloupotrebu pravnih institucija u političke svrhe.
Naveo je da će Narodna skupština Republike Srpske u petak raspravljati o ostavci premijera Viškovića, za koju se očekuje da bude prihvaćena, a da će Dodik potom imenovati mandatara za formiranje novog sastava Vlade RS.
“Moramo razlikovati pravnu bitku i političku bitku. Sve što se sada dešava je politička borba, a narod će odlučiti putem demokratije o budućnosti Republike Srpske i konstitutivnosti srpskog naroda”, rekao je Vranješ za Euronews Srbija.
Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, kaže da bi u ovoj pravnoj i političkoj zavrzlami, prvo trebalo da se izabere predsjednik Republike Srpske.
“Dakle, pravno gledano, potrebno je da se prvo izabere novi predsjednik Republike Srpske, koji bi nakon toga predložio kandidata za novog predsjednika Vlade”, navodi Lučka.
U vezi s pitanjem izbora novog mandatara, Lučka smatra da postoji nekoliko scenarija.
“Jedan od njih je da novog kandidata za predsjednika Vlade predloži doskorašnji predsjednik Republike Srpske, što bi sa pravne tačke gledišta bilo upitno, kako on dejure više nije na toj funkciji. Druga mogućnost je da se izabere lice koje će obavljati neodložne poslove iz nadležnosti predsjednika Srpske, kao što je bilo u slučaju smrt Milana Jelića, iako to nije predviđeno Ustavom RS. Treća mogućnost je da se izabere novi predsjednik Republike, koji bi onda predložio kandidata za predsjednika Vlade, što je sa ustavno-pravne tačke gledišta i pravno najvaljanija opcija”, naveo je Lučka.