Biti samostalni privrednik u Bosni i Hercegovini više liči na borbu sa sistemom nego na poslovni poduhvat.
Umjesto da budu motor razvoja privrede, mali biznisi se, prema riječima samih poduzetnika, pretvaraju u izvor beskonačnih obaveza prema državi.
“Otvorite firmu, zaposlite sebe, niste na teretu sistema. Ali onda tom istom sistemu plaćate i do 70 posto poreza na svoju platu koju sami zaradite”, objašnjavaju samostalni privrednici.
Na sve to, ukoliko na kraju godine nešto i ostane kao dobit, država uzima još 10 posto poreza.
Iz tog novca, kako navode, institucije isplaćuju plate službenicima, kupuju automobile, stanove, plaćaju odmore i razne naknade. “Ako zakasnite samo jedan dan s uplatom, odmah vam se obračunava kamata. Tu se pojavljuju i službenici iz ‘prinudne naplate’ i tek tada osjetite na koga kasnite”, svjedoče poduzetnici.
Paradoks je, kažu, i to što čak i kad sebi kupe stan – od vlastitog rada – opet moraju platiti porez državi.
Kada odu u prodavnicu, od ostatka novca, svaki proizvod plaćaju sa dodatnih 17 posto PDV-a, uz sve druge poreze koji su već ugrađeni u cijene hrane, odjeće, knjiga i ostalih osnovnih životnih potreba.
“Živimo u krugu davanja. Radiš, plaćaš i opet duguješ. A sve to prolazi kao normalno, jer smo pristali da budemo programirani da ćutimo”, zaključuje Merima Musić na Facebook-u.
Bosna i Hercegovina se godinama deklarativno zalaže za jačanje privatnog sektora, no praksa pokazuje da su upravo mali privrednici među najopterećenijim kategorijama u društvu – oni koji najviše pune budžet, a zauzvrat najmanje dobijaju.