No zaokret američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji se udaljio od ideje hitnog prekida vatre na kojoj je inzistirao prije susreta, izazvao je duboko nezadovoljstvo u Kijevu i među europskim saveznicima.
Rusija već dugo tvrdi da primirje može doći samo u sklopu sveobuhvatnog dogovora koji uvažava ruske interese – što podrazumijeva kapitulaciju Ukrajine. Upravo takav stav Trump sada ponovno prihvaća.
Putin dobio na vremenu
Prema navodima američkih medija, ruski zahtjevi uključuju povlačenje ukrajinskih snaga s područja Donbasa koja trenutno nisu pod ruskom kontrolom, u zamjenu za spremnost na zamrzavanje linija fronte u Hersonskoj i Zaporiškoj oblasti.
Trump je na Truth Socialu napisao da je “najbolji način za okončanje strašnog rata između Rusije i Ukrajine postizanje mirovnog sporazuma”, dodavši da prekidi vatre “često ne drže”.
Takav stav suprotan je glavnom zahtjevu Ukrajine, kojeg podupiru i europski saveznici – da prekid vatre mora biti bezuvjetan i prvi korak. Za Rusiju to znači i kupovanje vremena na bojištu. “Ako je Putinov cilj bio izbjeći ograničenja u vojnim operacijama u Ukrajini, čini se da je uspio”, rekao je Matthew Savill iz londonskog instituta RUSI.
Ian Bond, zamjenik direktora Centra za europske reforme i bivši britanski diplomat, ističe da je ruski teritorijalni zahtjev neprihvatljiv: “Ako Trump misli da će Zelenski pristati predati utvrđene gradove Donjecke oblasti kako bi Putin prestao ratovati, nije pri zdravoj pameti. To pokazuje koliko malo razumije situaciju i geografiju Ukrajine.”
Zelenski pred novim pritiscima
Na zajedničkom pojavljivanju pred novinarima Putin je upozorio Ukrajinu i Europljane da ne “ometaju” napredak koji je, kako tvrdi, postignut. Za Kijev i saveznike, upravo je Trump taj koji je poništio rezultate tjedna intenzivne diplomacije.
Trump se nakon summita čuo sa Zelenskim i europskim liderima. Ukrajinski predsjednik razgovor je opisao kao “dug i sadržajan”, najavivši i put u Washington u ponedjeljak, prvi od neuspješnog posjeta Bijeloj kući u veljači.
U poruci na društvenim mrežama zahvalio se na pozivu, ali nakon Trumpove objave ubrzo je usvojio oštriji ton: “Ubojstva moraju prestati što je prije moguće. Vatra se mora zaustaviti na bojištu, na nebu i protiv naše luke.”
Evropski lideri balansiraju
U evropskim prijestolnicama nastavljaju s politikom balansiranja – kritiziraju Trumpov stav, ali mu pritom odaju priznanje za “napore”. “Napori predsjednika Trumpa doveli su nas bliže nego ikad kraju ruskog nezakonitog rata u Ukrajini”, rekao je britanski premijer Keir Starmer.
On je pozdravio “otvorenost” SAD-a i Europe za pružanje snažnih sigurnosnih jamstava Ukrajini, iako je jasno da bez američke potpore buduća sigurnost zemlje neće biti osigurana. Spominje se model izvan NATO-a, ali inspiriran člankom 5. o kolektivnoj obrani.
Bivši američki veleposlanik pri NATO-u Ivo Daalder rekao je za BBC da takva jamstva nisu vjerodostojna bez formalnog članstva u savezu: “Ne vjerujem da je predsjednik Trump spreman ići u rat protiv Rusije kako bi zaštitio Ukrajinu.”
Pobjeda za Putina, novi izazov za Kijev
Summit u Aljasci Putinu je već donio dobitak bez stvarnih ustupaka – povratak na svjetsku scenu i odgađanje novih američkih sankcija, koje je Trump najavio tek “za dva ili tri tjedna”.
Sve to otvara pitanje što čeka Zelenskog u Washingtonu i kasnije u mogućem susretu s Putinom i Trumpom. “Mislim da će Zelenski ponovno biti zatečen u Washingtonu”, rekao je Bond.
Upitan što savjetuje Ukrajini, Trump je za Fox izjavio: “Dogovorite se. Rusija je vrlo velika sila, a oni nisu.”
Index