Đavolja varoš, misteriozni lokalitet podno planine Radan, ovog ljeta beleži rekordan broj noćnih posjeta, pretvarajući drevnu legendu u savremeno iskustvo koje spaja prirodu, istoriju i umjetnost.
U srcu Balkana, gdje se prepliću mitovi, priroda i vekovna tradicija, nalazi se jedan od najzagonetnijih prirodnih fenomena Evrope – Đavolja varoš.
Na jugu Srbije, podno planine Radan, ovaj lokalitet s pravom nosi titulu spomenika prirode od izuzetnog značaja, ali i dragocenog dijela kulturno-prirodne baštine Evrope.
Tu, gdje su legende jednako žive kao i kamenje koje ih čuva, posjetioci svake godine dolaze da iskuse nešto više od turističkog obilaska – dolaze da osjete duh narodne mitologije i vječite borbe čovjeka s nepoznatim.
Ljetnja sezona 2025. godine obilježena je rekordnim brojem noćnih posjeta Đavoljoj varoši, koja je postala nezaobilazna tačka za sve koji obilaze Toplicu i njene banje.
Više od 100.000 turista godišnje dolazi da vidi čudesne zemljane figure – 202 stuba visoka i do 15 metara, sa kamenim “kapama” koje prkose vremenu i vetrovima, kao da ih neka nevidljiva sila drži uspravnim.
U evropskom pejzažu prirodnih čuda, ovo mesto ima svoje posebno mjesto, jer kombinuje prirodnu jedinstvenost sa bogatim usmenim nasljeđem.
Prema narodnom predanju, ovo nisu obične stijene, već okamenjeni svatovi, koje je sam đavo navodno kaznio. Tokom vijekova, narod se noću klonio ovog mjesta.
Danas, međutim, upravo noćne ture, obasjane specijalnim svjetlosnim efektima i muzikom, stvaraju nezaboravan doživljaj – spoj bajke, mita i moderne interpretacije.
“Dugo sam živjela van Srbije i sada sam presrećna što sam ovo doživjela. Te figure sa “kapicama”, legende koje se prepričavaju, večeras ćemo čuti još mnogo njih”, rekla je Zorica Krčmar iz Crvenke.
Za Biljanu Drobnjak iz Beograda, koja je Đavolju varoš već obilazila danju, noćna posjeta je donela sasvim novo iskustvo.
“Svjetlosni efekti su fenomenalni, a priča koja ih prati dodatno pojačava utisak. Kamene kape kao da imaju dušu, odoljevaju vremenu”, istakla je ona.
Ivana Petrović iz Svilajnca opisuje atmosferu kao muzičku bajku koja priča stari mit, a vodiči često ističu da u konturama figura možete naslutiti mladu, mladoženju, barjaktara, kao nemu svjedočanstvo narodne priče.
“Svaki kamen ima svoju priču. Svaka sjenka oživi pod mjesečinom”, dodaje turistički vodič Milica Ilić.
Vedre ljetnje noći i nedavni pun Mjesec samo su pojačali magiju ovog mjesta.
Đavolja varoš nije samo atrakcija, to je živi spomenik narodne imaginacije, podsjećanje da Evropa ne počiva samo na luksuzu i urbanim metropolama, već i na dubokim korenima mitova, prirode i duhovnosti.