Doseljenici ili imigranti u Njemačkoj u prosjeku zarađuju znatno manje od Nijemaca, a isto važi za još osam zemalja, pokazuje međunarodna studija koju je za stručni časopis Nature realizovao Institut za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB).
Te zemlje su Kanada, Danska, Francuska, Nizozemska, Norveška, Španija, Švedska i SAD. U većini tih zemalja jaz između plata se u drugoj generaciji imigranata brže nego u Njemačkoj, prenosi dpa.
U Nemačkoj prva generacija useljenika zarađuje 19,6 odsto manje od Nijemaca. Glavni razlog nije neujednačenost plata za istu vrstu posla, nego ograničen pristup bolje plaćenim pozicijama u pojedinim sektorima, profesijama i preduzećima.
To je ključni faktor kod tri četvrtine razlika u zaradi.
Studija se bazira na analizi uzorka od 13,5 miliona imigranata i domaćih zaposlenih u devet zemalja.
“Integracija se ne tiče samo iste plate za isti posao. Radi se prije svega o uklanjanju strukturnih prepreka za prolaz ka dobro plaćenim oblasti rada”, izjavio je jedan od autora studije, Malte Rajhelt.
On je rekao da su za uklanjenje tih barijera važni podsticaji učenju jezika, nostrifikacija stranih diploma, izgradnja profesionalnih mreža i bolje informisanje.
U Njemačkoj se i druga generacija useljenika suočava sa jazom u zaradi od prosječnih 7,7 odsto. Ta je razlika, doduše, manja od one koju su doživjeli njihovi roditelji, ali posebno pogađa ljude iz Afrike i sa Bliskog istoka.
Kakvo je stanje u drugim državama?
Značajnih razlika ima u međunarodnom poređenju: najveća razlika u plati prve generacije useljenika je u Španiji, 29,3 odsto i Kanadi, 27,5 odsto. Slijede Norveška sa 20,3 odsto, Njemačka sa 19,6 odsto, Francuska sa 18 i Holandija sa 15,4 odsto.
Razlika je znatno manja u SAD, sa 10,6 odsto, Danskoj sa 9,2 i Švedskoj sa 7 odsto. Prosjek razlike u drugoj useljeničkoj generaciji je 5,7 odsto.
Njemačka je, dakle, i tu iznad prosjeka, ali tu je najveća razlika u Norveškoj, 8,7 odsto, a najmanja u Kanadi, 1,9 odsto, b92.