Toplotni talas od juna do jula izazvao je stres u evropskim elektro-energetskim sistemima, povećavajući potražnju za električnom energijom i udvostručujući dnevne cijene energije, utvrdila je energetska ‘think-tank‘ organizacija Ember s sjedištem u Londonu.
“Ovogodišnji toplotni talas povećao je dnevnu potražnju za električnom energijom do 14 posto. U kombinaciji s prekidima rada termoelektrana, to je dovelo do dva do tri puta veće prosječne dnevne cijene energije. Tokom najtoplijih dana, razlike u cijenama električne energije premašile su 400 evra za megavat-sat”, navodi se u izvještaju Embera koji zasluge za uspješno nošenje s udarom na elektro-energetski sistem Starog kontinenta pripisuje sunčanim elektranama.
Naime, prema istome izvoru, u junu ove godine proizvodnja evropskih solarnih elektrana dosegla je rekordni nivo od 45 teravat-sati, prebacivši za 22 posto proizvodnju iz jula 2024.
– U najintenzivnijim danima toplotnog talasa, solarna energija isporučila je do 50 gigavata energije samo u Njemačkoj, generirajući između 33 i 39 posto njemačke električne energije. Njemačka ima 14 gigavata baterijskih kapaciteta za skladištenje i deset gigavata pumpno-akumulacijskih hidroelektrana, što je pomoglo u skladištenju dijela solarne energije za korištenje kada sunce zađe – napominje Ember.
Portugalski rekord
Najveći uticaj na povećanje potrošnje električne energije, prema podacima britanskog ‘think-tanka‘, imalo je korištenje klima-uređaja u uslovima visokih temperatura koje su, prema istom izvoru, kulminirale između 28. juna i 2. jula s najvećim dnevnim temperaturama koje su u prosjeku za cijelu zemlju dosegle 35 Celzijusa u Njemačkoj i Španiji, s lokalnim maksimumima većim od 40 stepeni poput Portugalije gdje je zabilježena temperatura od 46,6.
“Povećana potražnja dovela je do dramatičnog porasta cijena električne energije. Tokom toplotnog talasa 24. juna prosječne dnevne cijene porasle su za 15 posto u Španiji, 106 posto u Poljskoj, 108 posto u Francuskoj i 175 posto u Njemačkoj, gdje su se gotovo utrostručile. Tokom večernjih sati 1. jula cijene su dosegle preko 400 evra za megavat-sat u Njemačkoj i preko 470 eura za megavat-sat u Poljskoj”, izračunao je Ember.
U dijelu pomenutog izvještaja posvećenog problemima koje je toplotni talas napravio elektro-energetskim sistemima kao jedini ‘blackout‘ navodi se prekid snabdijevanja u Italiji od 1. jula, jer se kolaps elektro-energetskog sistema u Češkoj dogodio 4. jula, nakon zaključenja izvještaja. Italijanski ‘blackout‘ izazvali su pregrijani kablovi na mreži u Bergamu, Firenci i u dijelovima Katanije na Siciliji. Drugi najveći udar visokih temperatura na elektro-energetski sistem u Evropi predstavljaju isključenja iz mreže termoelektrana i nuklearki.
“S porastom temperature vazduha i vode hlađenje termoelektrana postaje izazovnije. U Poljskoj su dugogodišnje zabrinutosti oko hlađenja termoelektrana na ugalj dovele do nekoliko sanacijskih mjera u posljednjih nekoliko godina. Kako bi se dodatno ojačala otpornost mreže, na vrhuncu toplotnog talasa 2. jula, vlada je zajedno s operatorom mreže PSE predložila paket mjera protiv nestanka struje”, navodi Ember.
Milijarde evra štete
Ember raspolaže s podatkom da je samo jedna od 18 francuskih nuklearki nesmetano radilo za vrijeme toplotnog talasa, sve druge su, ističe se u izvještaju, doživjele neku vrstu smanjenja kapaciteta.
“Elektrane uz rijeke Garonne, Loire i Rhône najviše su pogođene, na primjer elektrana Golfech morala se potpuno zatvoriti. Budući da su višestruka smanjenja proizvodnje bila povezana s planiranim održavanjem, toplotni talas uticao je na do 15 posto francuskih nuklearnih kapaciteta”, procjenjuje britanski ‘think-tank‘.
Budući da se s ubrzanjem klimatskih promjena očekuje povećanje učestalosti toplotnih talasa, Ember evropskim operatorima mreža savjetuje još jače povezivanje i saradnju na upravljanju proizvodnjom i na usmjeravanju potrošnje. Manje je, na primjer, poznato da probleme u elektro-energetskim sistemima može izazvati i prevelika proizvodnja u odnosu na potrošnju, što dovodi do tzv. negativnih cijena na berzama i finansijskih gubitaka proizvođača.
“Uticaji ekstremnih vremenskih događaja na evropske elektro-energetske sisteme procjenjuju se na milijarde evra tokom sljedeće decenije, a samo u 2023. na 45 milijardi eura za širu evropsku ekonomiju, prema Evropskoj agenciji za okolinu”, napominje Ember.
Iz pomenutog izvještaja proizlazi da problem evropskog snabdijevanja električnom energijom za vrijeme velikih vrućina predstavlja i rad klima-uređaja kada sunce zađe, što bi se, predlaže Ember, moglo spriječiti različitim tarifama cijene struje za periode kada je hlađenje neophodno i kada se može i bez jake ‘klime‘