Zakon o registru pedofila u Republici Srpskoj usvojen je 2018.
godine. U Federaciji Bosne i Hercegovine još nije, iako je 2019. godine
upućen u parlamentarnu proceduru. Čeka se na ocjenu zakona Federalne
vlade. U Udruženju „Zemlja djece u BiH“ pozivaju federalne političare da
podnesu ostavke ukoliko u narednih mjesec dana ne usvoje zakon.
U Republici Srpskoj postoji registar pedofila, ali su podaci tajni.
Osim za ustanove koje rade s djecom. Njihova zakonska obaveza je da pri
zapošljavanju provjere ima li ih u registru MUP-a. Prošle godine ih je
bilo 196. Ombudsman za djecu Republike Srpske ističe da je pedofilima u
registru zabranjeno da se posjećuju mjesta gdje djeca borave –
igraonice, igrališta, školska dvorišta, vrtiće, školske priredbe i
dječije manifestacije.
“Svi koji su osuđeni po bilo kojem zakonu i bilo kad naći će se u tom
registru, što je jako bitno ako se uzme u obzir činjenica da je više od
90 odsto lica recidivista povratnika, a to znači da su takva djela
učinili više puta. Podaci koji se upišu, lica koja budu u registru
ostaju u njemu trajno – ne brišu se“, ističe ombudsman za djecu
Republike Srpske Gordana Rajić.
Najnoviji slučaj vraćanja nastavnika, koji je proglašen krivim zbog
pedofilije, u školu Grbavica u Sarajevu, alarm je nadležnima da se ubrza
donošenje zakona o registru pedofila i u Federaciji BiH, što će biti
veliki iskorak u zaštiti djece od seksualnog zlostavljanja.
„Prilikom zapošljavanja u radni odnos institucija poslodavca tamo
gdje se tiče kontakta sa djecom moći će zatražiti od nadležnih za
vođenje registra podatke o datom licu ima li te osobe ili nema“, kaže
poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Kanela Zuko.
„Svi nivoi vlasti treba da učestvuju u ovom da se vodi evidencija o
pedofilima i svim tome što se dešava i što pravi primarno problem našoj
djeci odnosno sigurnosti naše djece”, ističe Elma Dizdarević iz Vijeća
roditelja Kantona Sarajevo.
Psiholozi upozoravaju da su djeca izložena opasnosti, ne samo na
javnim mjestima, nego i na društvenim mrežama. Zbog toga djeca ne treba nikome
da šalju lične podatke i fotografije. Bitno je, kažu, da roditelji
razgovaraju s djecom o tome i da stvore odnos povjerenja da bi im
prijavili svaku vrstu uznemiravanja.
„Psihopate kao u filmovima, najmanje u njih sumnjamo, spremni su
kamuflirati određene osobine. Uobičajeni su pristupi djeci ljubaznošću,
ponudama, slatkišima, darovima, pokazuju slike, crteže“, pojašnjava
psiholog Aleksandar Milić.
Naši sagovornici ističu da je zakon o registru pedofila mnogo ranije
trebao biti donesen u oba entiteta i da su mnogi zakazali u tom lancu odgovornosti.
Apeluju na roditelje da obrate pažnju na promjenu ponašanja kod djece i
da prijave policiji svaki slučaj uznemiravanja i zlostavljanja.