Veliko arheološko otkriće na sjeveru Itake povezuje drevni helenistički kompleks u Egzogiju sa legendarnim Odisejom.
Naime, novi nalazi Univerziteta u Joaniniji donose revolucionarne uvide u istoriju i kulturu ovog magičnog ostrva, otkrivajući tajne lokaliteta poznatog kao Homerova škola, smještenog u zelenom i bogatom vodenim izvorima predjelu Agios Atanasios, u podnožju sela Egzogi.
Iskopane starine nalaze se na dva brežuljka, povezana dvjema urezanim stepenicama.
Ostaci helenističke kule (3. vijek prije nove ere) dominiraju nad Ano Andirosom, dok je veći dio Kato Andirosa zauzet velikom pravougaonom građevinom.
Najraniji dokazi ljudske aktivnosti na lokalitetu datiraju iz kasne neolitske faze (kasni 5./4. milenijum prije nove ere).
Među njima su, između ostalog, nekoliko desetina alatki od kremenja i nekoliko stotina fragmenata keramike.
Što se tiče dokaza iz bronzanog doba, do sada je identifikovano nekoliko desetina fragmenata iz oko 30 različitih posuda iz kasnog 14. i 13. vijeka prije nove ere, piše Euronews.
Od velikog interesa je netaknuti podzemni izvor/tank na lokalitetu, sa ekscentričnim zidovima od stijena, jedan od rijetkih poznatih te vrste.
Na osnovu oblika, strukturalnih karakteristika i pronalaska fragmenata kasno mikenskih valjkastih pečata unutar njega, smatra se da vrlo vjerovatno potiče iz mikenske paleolitske faze, kao što su raniji istraživači tvrdili.
Mikensko naselje na Homerovoj školi vjerovatno je služilo za nadzor luka i zemalja, kao i za zaštitu i upravljanje bogatim vodenim resursima oblasti.
Što se tiče istorijskih perioda, najveći obim keramičkog materijala datira iz helenističkog i ranorimskog perioda (do 1./2. vijeka nove ere).
Među ukupnim brojem krhotina velikih posuda, do sada je identifikovano osam fragmenata perijanata česta u svetilištima.
Pored brojnih malih predmeta, među nalazima su: ukupno 34 fragmenta glinenih votivnih darova, nekoliko desetina glinenih agnita, mala zbirka zlatnog nakita i drugih, uglavnom bronzanih, nakita i predmeta.
Više od 100 novčića iz različitih gradova (3. vijek prije nove ere do 2. vijek nove ere) ukazuje na protok posjetilaca na lokalitet.
Iz tekućeg rada na sortiranju i čišćenju (gdje je prikladno) hiljada fragmenata helenističkih/ranorimskih crepova, identifikovano je 14 primjera zapečaćenih crijepova sa grčkim i latinskim natpisima.
Nedavna obrada materijala dala je primjerak sa pečatom velikog značaja, sa imenom [OD]YCCEOC (u opštem dijelu) lijevo. Drugi fragment pokazuje urezani posvetni natpis, sa imenom vjerovatno u dativu, možda hodočasnika: ODYC[CEI
Što se tiče tumačenja kompleksa, uzeti su u obzir nalazi iskopavanja V. Folgrefa (1904) na Gornjem Androsu.
Među njima su neki iz kasnog rimskog perioda, uključujući minijaturni bronzani bista sa crtama Odiseja, prema atribuciji njegove figure u grčko-rimskoj umjetnosti, kao i na bronzanim novčićima Itake iz 4.-3. vijeka prije nove ere.
Uspon funkcije kompleksa zgrada datira iz helenističkog do ranog/srednjeg rimskog perioda (do 1./2. vijeka nove ere).
Kompleks je karakterističan po čvrstim građevinskim strukturama na kamenim podlogama (danderama), koje sadrže impresivne elemente rezbarene arhitekture, kao i niše za votivne prikaze ili natpise, što svjedoči o intenzivnoj kultnoj upotrebi Kato Andirosa.
Odisej oslobođen
Helenistički monumentalni kompleks sada se sa sigurnošću može povezati sa Odisejom Itake i postojanjem svetilišta/heroja Odiseja, koje se pominje, zajedno sa pratećim igrama, u rezoluciji iz oko 207. godine prije nove ere iz Magnezije u Aziji Manjoj.
Lik Odiseja i njegova tačna pozicija u odnosu na igre predmet su plodonosnih naučnih debata od 1930-ih.
Sada, oko jednog veka nakon otkrića urezanog posvetnog natpisa EYCHIN ODYCCEI na fragmentu kasno helenističke glinene maske iz Pećine u Zalivu Polis, pronađena su još dva nova natpisna svjedočanstva iz istog perioda (ODYCCEOC i ODYCCEI).
Dokazi, zajedno sa ostalim dostupnim podacima, ukazuju na razvoj istaknutog javnog kompleksa na lokalitetu koji je igrao glavnu ulogu u vjerskom, društvenom, a možda i političkom životu Itaka u helenističko-ranom rimskom periodu, ali i sa širim karakterom hodočašća.
Opština Itaka
“Opštinska vlast, u saradnji sa Ministarstvom kulture, Konzervatorskim odjeljenjem Kefalonije-Itake i Univerzitetom u Joaniniji, učiniće sve što je moguće da zaštiti i promoviše nalaze, sa poštovanjem prema našem kulturnom nasljeđu”, navodi se u saopštenju opštine. Istovremeno, kako dodaju, planirana je organizacija naučnih i informativnih događaja, kako bi građanima i posjetiocima pružila priliku da se informišu o značaju ovih otkrića.
“Itaka nas i dalje inspiriše i iznenađuje. Njena zemlja govori i podsjeća nas na neprocjenjivu vrijednost naše istorije i tradicije”, zaključuju u saopštenju.