U Crnoj Gori se i dalje izdvaja značajan novac za jednostavne nabavke ugovorene direktnim putem i to gotovo 68,8 miliona evra prošle godine, što je 4,2 miliona evra više nego 2023. godine.
Ove nabavke su pojedinačno vrijedne do 8.000 eura, ne sprovode se putem elektronskog sistema javnih nabavki (CeJN) i najmanje su transparentne – jer se posao može sklopiti sa kim želite.
To je “Vijestima”, komentarišući Vladin izvještaj o javnim nabavkama za prošlu godinu, kazala istraživačica javnih politika u NVO “Institutu alternativa” Dragana Jaćimović.
Ona je istakla i da je potrošnja za javne nabavke prošle godine bila najveća u posljednjih 18 godina. Prema izvještaju, ukupna vrijednost nabavki u Crnoj Gori prošle godine bila je 982,06 miliona evra, od čega su 847.582.273 činile javne nabavke a 134.481.562 evra nabavke struje i uglja.
Ovaj izvještaj je pokazao da je na ukupne nabavke lani utrošeno 118,76 miliona evra više nego godinu prije toga, dok je na javne nabavke otišlo 172,38 miliona evra više nego u 2023. godini.
Javne nabavke sprovode državni organi putem CeJN-a.
Jaćimović je naglasila da na rast ukupne vrijednosti nabavki posljednjih godina utiče i uvećana državna kasa.
“Ono što mi čitamo negativno iz izvještaja jeste i dalje visok iznos za jednostavne nabavke ugovorene direktnim putem, i da se on u odnosu na prošlu godinu povećao za blizu 4,2 miliona. Važno je naglasiti da se radi o nabavkama do 8.000 evra, koje se ne sprovode putem CeJN-a. Direktne nabavke omogućavaju direktno zaključivanje faktura/ugovora, što je najmanje transparentan postupak, jer omogućava da se posao sklopi sa kim god naručilac želi. Institut alternativa je kroz dosadašnja istraživanja utvrdio brojne nepravilnosti prilikom korišćenja ovog mehanizma, koje je kasnije potvrdila i Državna revizorska institucija”, kazala je Jaćimović.
Istakla je i da je iznos jednostavnih direktnih nabavki od 68,8 miliona evra značajno veći od 47,8 miliona evra, koje su ugovorene za iste sprovedene putem elektronskog sistema.
Navodi da je kod jednostavnih nabavki najproblematičnije to što zakon ne prepoznaje prekršajne kazne kada se utvrde nepravilnosti prilikom njihovog sprovođenja, te da će pratiti kako će se potrošnja na direktan način kretati tokom ove godine – jer je Ministarstvo finansija krajem prošle godine uvelo ograničenja za direktne pogodbe na godišnjem nivou.
Dodala je da je cilj smanjivanje njihovog udjela u ukupnoj vrijednosti nabavki, te da se to radi po sugestijama Evropske komisije.
Upitana o pragu Evropske unije (EU), iznad kojeg je Crna Gora po izvještaju zaključila javne nabavke vrijedne 381,07 miliona eura, Jaćimović je kazala da on određuje vrijednost za radove, usluge i robe i da zavisi od samog predmeta nabavke, iznad kojeg treba primjenjivati pravila propisana EU direktivama.
Naglasila je da taj prag pokazuje statističke podatke o nabavkama i da najviše služi za potrebe izvještavanja o javnim nabavkama, na način na koji se to radi u zemljama EU.
“Ono što takođe iz izvještaja treba analizirati je to zašto nisu sprovođene nabavke kroz partnerstvo za inovacije, konkurentski dijalog i konkurentski postupak sa pregovorima. Radi se o novim procedurama koje su uvedene 2020. godine, a podaci iz izvještaja pokazuju da nijedna nabavka u posljednje četiri godine nije sprovedena kroz navedene procedure. Treba pronaći razloge zbog kojih nije bilo korišćenja ovih procedura, i pojačati promociju i benefite ovakvih postupaka za ponuđače”, istakla je ona.
Jaćimović se osvrnula na konkurentnost i dodala da su po podacima stizale tri ponude po postupku, ali da se vidi da je 39 odsto ili 330 miliona evra od ukupnih javnih nabavki, ugovoreno na osnovu samo jedne dostavljene ponude. Naglasila je da je u 2023. godini taj procent iznosio 33 odsto.
Treba analizirati zašto nisu sprovođene nabavke kroz partnerstvo za inovacije, konkurentski dijalog i konkurentski postupak sa pregovorima. Radi se o novim procedurama iz 2020. godine, a podaci pokazuju da nijedna nabavka u poslednje četiri godine nije sprovedena kroz navedene procedure, istakla je Jaćimović.