Za osobe koje su bile osigurane 35 godina, postoji mogućnost korišćenja starosne penzije za dugoročno osigurane. Osiguranici određenih starosnih grupa mogu se penzionisati prije nego što napune 67 godina, a da pri tome ne dođe do umanjenja penzije. Međutim, tačan trenutak kada je moguće otići u penziju zavisi od godine rođenja, prenose njemački mediji.
Za one rođene između 1949. i 1963. godine, puna penzija je dostupna i prije navršene 67. godine, dok će osobe rođene 1964. i kasnije morati da rade do 67. godine kako bi ostvarile punu penziju – čak i ako imaju 35 godina uplata u sistem. Prevremeno penzionisanje je moguće već sa 63 godine, ali tada dolazi do umanjenja penzije od 0,3 odsto po svakom mjesecu, što ukupno može iznositi i do 14,4 odsto.
Budući penzioneri mogu nadoknaditi to umanjenje dodatnim uplatama, ali kako bi procijenili da li im se to isplati, trebalo bi da zatraže posebnu izjavu o umanjenju penzije od njemačkog penzijskog osiguranja. Visina penzije se računa na osnovu više faktora, a najvažniji su penzijski poeni. Ovi poeni se stiču u skladu sa odnosom individualnog dohotka i prosečne zarade svih osiguranika. Osoba koja zarađuje prosečan iznos tokom godine, stiče jedan penzijski poen.
Od 1. jula 2025. godine, vrijednost jednog penzijskog poena biće povećana za 3,74 odsto i iznosiće 40,79 evra.
Na primer, osoba koja tokom 35 godina osiguranja sa prosječnim primanjima stekne 35 penzijskih poena, primaće bruto penziju od 1.427,65 evra mjesečno. Za poređenje, standardna penzija koja se temelji na 45 godina osiguranja iznosiće 1.835,55 evra bruto mesečno.
Ako osoba ima godišnju bruto platu od 30.000 evra, penzija nakon 35 godina rada biće 842,31 evro, dok će nakon 45 godina rada iznositi 1.082,97 evra. Sa godišnjom platom od 40.000 evra, mesečna penzija nakon 35 godina iznosiće 1.127,84 evra, a nakon 45 godina 1.450,08 evra. Ako neko zarađuje 50.493 evra godišnje, penzija nakon 35 godina rada biće 1.427,65 evra, dok će nakon 45 godina iznositi 1.835,55 evra.
Za obračun 35 godina osiguranja, nemačko penzijsko osiguranje uzima u obzir različite periode – zaposlenje, samozapošljavanje, dobrovoljne uplate, ali i roditeljstvo, bolesti, studije, pa čak i politički progon. Osobe koje su u nekom trenutku života bile bez zaposlenja mogu takođe imati pravo na penzijske doprinose za te periode.
Nemačko penzijsko osiguranje automatski obaveštava osigurana lica starija od 55 godina o njihovom trenutnom statusu u sistemu, putem detaljnog pregleda penzijskog stanja.