Sa početkom svake nove građevinske sezone uz obale rijeke Drine odvija se tiha ekološka i društvena drama. Mještani priobalnih područja mjesecima žive u strahu.
„Non-stop se čuju bageri i mašine. Kopaju, vade šljunak. Eno, kod moje vikendice na Drini tok je potpuno izmijenjen, a voda je toliko potkopala obalu da je pitanje dana kada će odnijeti i vikendicu. Putevi su nam uništeni od bagera i kamiona koji stalno prolaze, obala je razrovana. Plašimo se da će sljedeća velika kiša donijeti poplave kakve smo imali 2014. godine, od kojih se još oporavljamo. A drinski nasip, evo, prošlo je 11 godina, a nikad još nije urađen“, kaže za BUKU Slaviša Burić, mještanin semberskog sela Popovi.
Zvanični odgovori: propisi postoje, ali se ne poštuju
Institucije nadležne za upravljanje vodama u Republici Srpskoj tvrde da radovi na uređenju riječnih korita i vađenju šljunka podležu strogim pravilima. Javna ustanova Vode Srpske u svom odgovoru za BUKU objašnjava da je nadležna za planiranje i nadzor radova koji se moraju izvoditi po planu odobrenom od Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS. Takođe, izvođači su obavezni da prije radova preduzmu mjere za zaštitu životne sredine i spreče zagađenje riječnih voda.
Međutim, praksa pokazuje drugačiju sliku.
„Izbor izvođača vrši se u skladu sa članom 9. Pravilnika, tj. putem javnog poziva i samo u izuzetnim slučajevima u skladu sa članom 11. Pravilnika. Elaborate za održavanje riječnih korita, u skladu sa članom 6. Pravilnika, izrađuje Ustanova posredstvom stručnih radnika sa licencom za projektovanje ili vrši ugovaranje sa trećim licima, po principu nabavke usluga, a na iste saglasnost daje Ministarstvo. Način izrade i sadržaj elaborata propisani su u članu 7. i članu 8. Pravilnika. U slučaju nelegalnih radova, Ustanova obavještava Inspektorat Republike Srpske i MUP Republike Srpske“, navodi se u odgovoru JU „Vode Srpske“.
Inspektorat: Inspekcija na ivici kapaciteta, zakon neefikasan
Republička vodna inspekcija ističe da je situacija mnogo složenija. Sa samo sedam inspektora koji nadgledaju cijelu Republiku Srpsku, nadzor je otežan, a kontrola se često svodi na inspekcijske akcije koje su vremenski ograničene i uz česti izostanak zatečenih lica ili mašina na licu mjesta.
„U 2024. godini u oblasti uređenja vodotoka izvršeno je ukupno 95 kontrola, od čega su u 16 slučajeva konstatovane nepravilnosti, pri čemu je izdato 10 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 132.000 KM i izrečeno sedam upravnih mjera. Kao i u prethodnim godinama, novčane kazne u oblasti nadzora uređenja vodotoka izricane su zbog vršenja iskopa i dislokacije šljunka i drugog materijala iz vodotoka, bez prethodno pribavljene saglasnosti“, navodi se u odgovoru Inspektorata RS.
Vodna inspekcija može preduzeti mjere samo u slučaju kada zatekne lica u vršenju nelegalnih aktivnosti, što podrazumijeva zabranu daljeg izvođenja radova, nalaganje da se izvrši nasipanje i ravnanje formiranog iskopa, te izricanje novčane kazne. Problem predstavlja i činjenica da dio obale koji se nalazi na teritoriji Bosne i Hercegovine katastarski pripada Srbiji, pa organi nemaju nadležnost da kontrolišu aktivnosti na tom dijelu, što dodatno otvara prostor za nelegalne radnje.
„U ovim slučajevima inspekcija Republike Srpske nema zakonsku mogućnost za postupanje, te o uočenim radnjama obavještavamo nadležne organe Republike Srbije. Sličan problem prisutan je i na vodotoku Bosne u Doboju, jer međuentitetska granica ne prati tok rijeke Bosne, već je presijeca na više mjesta, tako da jedno sprudište imamo i u Federaciji BiH i u Republici Srpskoj, pa je organima Republike Srpske praktično nemoguće nadzirati aktivnosti na ovakvim sprudištima“, navode iz Inspektorata.
Zakonom o vodama predviđene su novčane kazne koje za pravno lice iznose od 10.000 KM do 30.000 KM, a za odgovorno lice u pravnom licu propisana je kazna od 2.000 KM do 6.000 KM.
„Imajući u vidu da je Zakonom o prekršajima Republike Srpske propisano da, ako je novčana kazna propisana u rasponu, ovlašćeni organ će prekršajnim nalogom izreći minimum propisane novčane kazne, te vodni inspektor može izreći samo najniže definisane kazne. Takođe, zakonom je definisano da ukoliko subjekat plati kaznu u roku od osam dana, plaća polovinu iznosa izrečene kazne. Mišljenja smo da bi povećanje kazni za eksploataciju riječnog nanosa bez pribavljenog vodnog akta doprinijelo suzbijanju nelegalne aktivnosti“, navode iz Inspektorata RS.
Ekološki alarm: Drina pod udarom nelegalnih šljunkara
Snežana Jagodić Vujić, predsjednica ekološkog udruženja Eko put iz Bijeljine, za BUKU ističe širi kontekst:
„Imamo veliki problem sa nelegalnom eksploatacijom šljunka, naročito na području koje se nalazi unutar BiH, a katastarski pripada Srbiji. Tu je problem nadležnosti. Prilikom jedne zajedničke kontrole inspekcijskih organa iz Banjaluke i susjedne Srbije, zatečeno je šest bijeljinskih preduzeća u nelegalnoj eksploataciji šljunka. Kod nas se trenutno izvode veliki građevinski radovi na izgradnji autoputa, a u Srbiji brze ceste Šabac-Loznica, što dodatno otežava situaciju. Toliko silno kopanje, bez kontrole, mijenja tok rijeke Drine. Sve to dovodi do poremećaja podvodnih tokova. Nažalost, ono za šta se borimo jeste da se šljunak vadi kontrolisano, jer je pitanje koliko kamiona na svaki prijavljeni kamion se prodaje na crnom tržištu“, kaže Jagodić Vujić.
Građani pozvani na akciju: prijavite ilegalce!
Inspektorat RS poziva građane da aktivnije prijavljuju sumnjive radnje na terenu, ali i naglašava da često dobijaju neprecizne informacije što otežava rad.
„Često nam stignu prijave o nelegalnoj eksploataciji, ali bez konkretnih lokacija, pa inspektori gube vrijeme tražeći mjesta radova, dok prekršioci nastavljaju da rade na drugim lokacijama“, upozoravaju iz Inspektorata.
Ekolozi pokreću inicijativu
Dok nadležne institucije apeluju na saradnju i obećavaju strože kontrole, lokalni stanovnici ostaju u neizvjesnosti. Njihove kuće su sve bliže vodi, a bageri sve glasniji. Nelegalna eksploatacija riječnog šljunka nije samo ekološki, već i društveni problem jer ugrožava bezbjednost i osnovna prava građana.
Ekološko udruženje „Eko put“ pokreće novu inicijativu:
„Mi, kao građanski aktivisti, odlučili smo da pokrenemo novu građansku inicijativu usmjerenu prema Ministarstvu za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu RS, a to je da JU ‘Vode Srpske’ promijeni politiku upravljanja vodama i uspostavi mnogo strožu kontrolu. Kad bude više kontrole, biće i više reda, a mi ćemo biti sigurni da nas neće svaka voda poplaviti“, kaže za BUKU Snežana Jagodić Vujić.