Godina iza nas donijela je pregršt značajnih otkrića i napredaka iz
oblasti nauke, koji bi mogli poboljšati ljudski život, čak možda ljude
učiniti besmrtnim, ali i otkriti nam nove tajne svemira.
Naučnici su uz pomoć genetike uspjeli transplantirati srce svinje u
čovjeka, ostvareni su napreci u liječenju AIDS-a, naučnici su uspjeli
vidjeti najudaljenije kutke svemira, napravljen je pomak koji bi
teoretski mogao osigurati besmrtnost ljudi, nađeni su tragovi koji
upućuju na postojanje života na Marsu…
Donosimo pregled nekih od naučnih događaja koji su obilježili 2022. godinu.
Historijska ksenotransplantacija
Početak godine probudio je nadu kod miliona ljudi koji čekaju na
prijeko potrebnu transplantaciju organa, koji bi im omogućili da se
ponovno vrate normalnom životu, odnosno da im ponude novu priliku za
život.
Amerikancu Davidu Bennettu (57), koji je bio u terminalnoj fazi
bolesti srca, presađeno je genetski modificirano srce svinje u prvoj
operaciji te vrste, nakon čega su ljekari objavili da se dobro
oporavlja.
Operacija koju je izveo tim Univerziteta Maryland Medicine među prvim
je takvim operacijama koje imaju za cilj pokazati izvedivost
transplantacije srca svinje u čovjekov organizam, što je područje koje
je postalo moguće zahvaljujući novim alatima za “uređivanje” gena.
Uspjeh transplantacije bi pokazao da bi organi svinje uspješno
nadomjestili nedostatak donatorskih ljudskih organa.
Amerikancu Davidu Bennettu (57), koji je bio u terminalnoj fazi
bolesti srca, presađeno je genetski modificirano srce svinje u prvoj
operaciji te vrste (AP)
Ostali organi svinje koji se istražuju za transplantaciju ljudima
uključuju bubrege, jetru i pluća. Prethodni pokušaji transplantacije sa
svinje na čovjeka nisu uspjeli zbog genetskih razlika koje su uzrokovale
odbacivanje organa ili zbog virusa koji su predstavljali rizik od
infekcije. Naučnici su se pozabavili tim problemom uklanjajući
potencijalno štetne gene.
Dva mjeseca kasnije, Bennett je preminuo, a ljekari nisu kazali koji
je uzrok smrti, već su naveli da mu se pogoršalo stanje prethodnih dana.
Njegov sin je pohvalio napore ljekara da Bennettu starijem pruže
posljednju šansu, a ovi rezultati daju nadu da bi se u skorijim godinama
organi životinja mogli koristiti za transplantaciju i spašavanje
ljudskih života.
Napredak u liječenju AIDS-a
Napreci u oblasti medicine nisu se zaustavili samo na polju ksenotransplantacija.
Američki naučnici objavili su u februaru kako su od AIDS-a uspješno
izliječili prvu ženu, a ukupno treću osobu, presađivanjem koštane srži
donora koji je imao prirodni imunitet na virus koji uzrokuje bolest.
Slučaj sredovječne pacijentice miješane rase predstavljen je na
naučnoj konferenciji o retrovirusima i infekcijama u Denveru, a ona je
prva osoba koja je liječena novom metodom koja uključuje matične ćelije
iz krvi pupčane vrpce.
Slučaj je dio veće studije koja se bavi liječenjem 25 osoba zaraženih
HIV-om, a koje će se podvrgnuti transplantaciji koštane srži (Reuters)
Otkako je primila krv iz pupčane vrpce za liječenje akutne mijeloidne
leukemije, oblika raka koji se formira u ćelijama koje formiraju krv u
koštanoj srži, pacijentica se nalazi u remisiji te je izliječena od
virusa 14 mjeseci.
Ovaj slučaj je dio veće studije koja se bavi liječenjem 25 osoba
zaraženih HIV-om, a koje će se podvrgnuti transplantaciji koštane srži.
Svi će se oni prvo podvrgnuti hemoterapiji kako bi se uklonile
kancerogene ćelije. Tada će im se transplantirati koštana srž osoba sa
specifičnom genskom mutacijom, a koji nemaju receptore koje virus
koristi kako bi inficirao ćelije.
Naučnici vjeruju kako će te osobe zatim razviti imunološki sistem koji je otporan na HIV.
Otkrivena najudaljenija zvijezdu u svemiru
Mart je donio lijepe vijesti za ljubitelje astronomije.
Svemirski teleskop Hubble zavirio je u zoru kozmičkog doba i otkrio
svjetlost zvijezde koja je postojala unutar prvih milijardu godina nakon
“velikog praska” što je novi rekord, objavili su astronomi.
Novootkrivena zvijezda, nazvana “Earendel”, toliko je daleko da je
njenoj svjetlosti trebalo 12,9 milijardi godina da stigne do Zemlje iz
vremena kad je svemir bio sedam posto njegove sadašnje starosti.
Prethodni “rekorder” otkriven je 2018. kada je svemir bio star četiri milijarde godina.
Naučnici objavili cjelokupan ljudski genom
Značajne vijesti iz oblasti nauke vratile su se na Zemlju.
Naučnici su objavili prvi čitavi ljudski genom, popunivši praznine
preostale nakon prethodnih napora nudeći tako nove mogućnosti u potrazi
za tajnama mutacija koje uzrokuju bolesti i genskih varijacija kod 7,9
milijardi ljudi na svijetu.
Iako su 2003. godine otkrili ono što se tada smatralo potpunim
slijedom ljudskog genoma, gotovo osam posto nije bilo u potpunosti
dešifrirano, uglavnom zato što su se ti dijelovi sastojali od učestalo
ponavljajućih dijelova DNK koje je bilo teško spojiti s ostatkom.
Konzorcij naučnika to je riješio u istraživanju objavljenom u časopisu Science.
Čitava verzija sastoji se od 3.055 milijardi temeljnih parova,
jedinica od kojih su izgrađeni kromosomi i naši geni, te 19.969 gena
koji kodiraju proteine.
Od tih gena, istraživači su identificirali gotovo 2.000 novih. Većina njih je blokirana, ali 115 je možda još uvijek aktivno.
Naučnici su također uočili gotovo dva miliona dodatnih genskih
varijanti, od kojih su 622 bile prisutne u relevantnim genima u
medicinskom smislu.
Biljke u svemiru
Maj je donio vijest koja bi mogla promijeniti budućnost osvajanja
svemira i uspostave ljudskih kolonija na našem nebeskom susjedu, ali i
dalje.
Naučnici su prvi put uzgojili biljke u zemlji s Mjeseca – uzorcima
tla prikupljenima tokom misija NASA-e 1969. i 1972. godine – u
postignuću koje bi moglo dovesti do korištenja zemaljskih biljaka na
ljudskim ispostavama na drugim planetima.
Oni su posadili sjeme malog cvjetnog korova, Arabidopsis thaliana, u
12 posuda veličine naprstka i promatrali kako niče i raste. Svaka posuda
je sadržavala gram mjesečeve zemlje, čiji je tačniji naziv lunarni
regolit koji se sa svojim oštrim česticama i nedostatkom organskog
materijala uvelike razlikuje od zemaljskog tla, pa se nije znalo hoće li
sjeme proklijati.
Sjeme posađeno u regolitu imalo je slabije rezultate od usporednih biljaka, što možda i ne iznenađuje (Reuters)
Svako je sjeme proklijalo i nije bilo vanjskih razlika u ranim fazama
rasta između onih posijanih u regolitu – koji se uglavnom sastoji od
zdrobljenih bazaltnih stijena – i sjemena posijanog radi usporedbe u
vulkanskom pepelu sa Zemlje sa sličnim mineralnim sastavom i veličinom
čestica.
Sjeme posađeno u regolitu imalo je slabije rezultate od usporednih biljaka, što možda i ne iznenađuje.
Međutim, naučnicima je činjenica da su biljke uopće nikle i rasle bila izvanredna.
Ponovo pokrenut Veliki hadronski sudarač
Ljubitelje fizike ove godine obradovala je vijest iz Ženeve.
Najveći i najsnažniji akcelerator čestica u svijetu, Veliki hadronski
sudarač (LHC), ponovno je pušten u pogon u Švicarskoj nakon trogodišnje
obnove.
Radit će kontinuirano iduće četiri godine, dok naučnici budu pokušavali otkriti tajne svemira.
LHC je 27 kilometara kružni podzemni tunel u kojem se ubrzavaju i sudaraju subatomske čestice (EPA)
Nije trebalo puno vremena da LHC pruži impresivne rezultate.
Naučnici su u Velikom hadronskom sudaraču pronašli tri do sada
nepoznate subatomske čestice, objavila je Evropska organizacija za
nuklearna istraživanja (CERN).
Zaustavljeno propadanje organa nakon smrti
Potraga za besmrtnošću je priča stara koliko i vrijeme. Ali novo
istraživanje koje su u martu ove godine u časopisu Nature objavili
naučnici s Yalea poigrava se s tom idejom besmrtnosti.
Na temelju ranih eksperimenata na svinjama naučnici su otkrili da se
propadanje tkiva nakon smrti može zaustaviti i da se stanične funkcije
mogu obnoviti, što bi u konačnici moglo pridonijeti povećanju broja
ljudskih organa za potrebe transplantacija.
Sat nakon što su zaustavili rad srca kod anesteziranih životinja,
istraživači s Yalea uspjeli su ponovno pokrenuti cirkulaciju krvi pomoću
specijalizirane mašine i sintetičke tekućine koja prenosi kisik i
ostale komponente važne jer potiču zdravlje stanica i suzbijaju nastanak
upale.
Nakon šest sati tretman obavljen takozvanom OrganEx tehnologijom
smanjio je ili ispravio neka oštećenja, poput primjerice oticanja tkiva
organa i kolapsa krvnih žila, do čega obično dolazi zbog nedostatka
kisika u trenutku kad srčani zastoj obustavi protok krvi.
Naučnici se nadaju se da će im tehnologija OrganEx s vremenom
omogućiti da se poveća broj ljudskih organa za transplantaciju kod
darivatelja s teškim nepovratnim povredama mozga (EPA – Ilustracija)
Naučnici se nadaju se da će im tehnologija OrganEx s vremenom
omogućiti da se poveća broj ljudskih organa za transplantaciju kod
darivatelja s teškim nepovratnim povredama mozga tako što će se
spriječiti oštećenja koja nastaju nakon prestanka cirkulacije krvi, ali
upozoravaju da bi dotad mogle proći godine.
Teoretski, tehnologija bi se jednog dana mogla upotrijebiti da se u
život vrati netko ko je netom umro. No smatraju da će trebati obaviti
još brojne eksperimente prije nego što se postignu rezultati.
Vjeruju kako je zasad upotreba u transplantaciji organa puno bliži i
realističniji cilj, no generalno je bilo kakva upotreba OrganExa kao
medicinske terapije “na dugom štapu”.
Život na Marsu
Crveni planet Mars odavno je “meta” djela naučne fantastike, kao
lokacije s koje dolaze vanzemaljski posjetitelji, ili jednostavno
nebesko tijelo na kojem bi se mogle uspostaviti ljudske kolonije.
Ispostavlja se da je moguće da je na Marsu bilo života, iako ne onakvog
kakve filmovi prikazuju.
Uzorci koje na površini Marsa prikuplja rover Perseverance otkrivaju
geologiju kratera za koji naučnici sumnjaju da je prije nekoliko
milijardi godina sadržavao mikrobni život.
Uzorci koje je prikupilo vozilo na šest točkova, spremivši ih za
transport na Zemlju za daljnje studije, pokazuju da je kamenje sa četiri
lokacije u krateru Jezero, nazvanom po istoimenom mjestu u Bosni i
Hercegovini, magmatsko, odnosno nastalo hlađenjem rastaljenog
materijala.
Naučnici vjeruju kako bi kamenje, nastalo prije otprilike 3,5
milijardi godina, moglo biti sedimentno, formirano kao blato i pijesak
na dnu jezera (Reuters)
Kamenje pokazuje i promjene zbog izloženosti vodi, što je još jedan pokazatelj da je Mars davno bio topao i mokar.
Naučnici vjeruju kako bi kamenje, nastalo prije otprilike 3,5
milijardi godina, moglo biti sedimentno, formirano kao blato i pijesak
na dnu jezera.
Krater Jezero širok je 45 kilometara i lociran sjeverno od Marsovog
ekvatora. Vjeruje se da je to područje nekad bilo bogatom vodom i
riječna delta. Naučnici vjeruju kako je krater nekad bio dom
mikrobiološkog života.
Snimljeni ‘Stubovi stvaranja’ zvijezda
Teleskop Američke svemirske agencije NASA James Webb snimio je do
sada najbolje fotografije takozvanih “Stubova stvaranja”, odnosno
područja svemira poznatog po intenzivnom stvaranju novih zvijezda,
objavljeno je u sjedištu agencije u Washingtonu.
Na fotografijama se vide prozirni stubovi hladnog međuzvjezdanog plina i prašine (AFP)
James Webb je uspio snimiti fotografije koristeći svoju infracrvenu
kameru, te dobiti do sada najoštriji i najdetaljniji portret regije
stvaranja zvijezda ikada viđen.
Na fotografijama se vide prozirni stubovi hladnog međuzvjezdanog
plina i prašine, koji su isprekidani svijetlim tačkama svjetlosti, od
kojih su većina zvijezde.
Laboratorijski uzgojeni eritrociti prvi put u transfuziji
Naučnici su ove godine ostvarili još jedan napredak u poboljšavanju života ljudi i medicini.
Crvena krvna zrnca uzgojena u laboratoriji data su u transfuziji u prvom kliničkom ispitivanju na svijetu.
Naučnici smatraju da bi proizvedene krvne stanice, ako se pokažu
sigurnim i efikasnim, mogle unijeti revoluciju u liječenje osoba s
krvnim poremećajima kao što su anemija srpastih stanica i u slučaju
osoba koje imaju rijetke krvne grupe.
Laboratorijski uzgojena crvena krvna zrnca značila bi da bi ljudi
koji trebaju redovne transfuzije krvi mogli trebati manje transfuzija u
budućnosti (Reuters – Ilustracija)
Može biti teško pronaći visoko podudarnu krv za transfuziju za ljude s takvim poremećajima.
Laboratorijski uzgojena crvena krvna zrnca značila bi da bi ljudi
koji trebaju redovne transfuzije krvi mogli trebati manje transfuzija u
budućnosti.
Proizvedene krvne stanice uzgojene su iz matičnih stanica donora, a
zatim date u transfuziji dobrovoljcima u nasumičnom kontroliranom
kliničkom ispitivanju Restore.
Korak ka neograničenoj količini energije
Kraj godine donio je vijest koja bi mogla riješiti sve energetske
probleme čovječanstva, ali istovremeno i smanjiti zagađenje planete
Zemlje.
Američki naučnici su predstavili napredak u korištenju energije
nuklearne fuzije, koji bi mogao pomoći u borbi protiv klimatskih
promjena ako se uspije primijeniti na komercijalnu proizvodnju
električne energije u narednim decenijama.
Naučnici u laboratoriji Lawrence Livermore u američkoj saveznoj
državi Kaliforniji 5. decembra su prvi put nakratko ostvarili energetski
dobitak u eksperimentu s fuzijom koristeći lasere, objavilo je američko
ministarstvo energetike.
Naučnici su laser usmjerili prema gorivu kako bi sjedinili dva laka atoma u jedan teži, pri čemu se oslobodila energija.
Iako mnogi naučnici vjeruju da će proći desetljeća do elektrana s
fuzijskim reaktorom, potencijal te tehnologije je teško ignorirati
(Reuters)
Naučnici već otprilike sto godina znaju da se energija nuklearne
fuzije oslobađa u Suncu, a na Zemlji je pokušavaju razviti decenijama.
Fizičari su od 1950-ih pokušavali iskoristiti reakciju fuzije koja
pokreće Sunce, ali do sada nisu uspjeli proizvesti više energije iz
reakcije nego što su potrošili u tom procesu, čime bi se ostvario neto
dobitak energije.
Iako mnogi naučnici vjeruju da će proći desetljeća do elektrana s
fuzijskim reaktorom, potencijal te tehnologije je teško ignorirati,
pošto fuzijska reakcija ne emitira ugljik i ne pravi dugotrajni
radioaktivni otpad, a s jednom šoljom hidrogenskog goriva bi se u
teoriji strujom mogla napajati jedna kuća stotinama godina.
Izvor: Al Jazeera