Protekle nedjelje Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti održao je protest u Sarajevu kojim su željeli da se suprotstave namjerama Vlade Federacije BiH i Ministarstva trgovine koji razmatraju uvođenje 16 do 18 radnih nedjelja godišnje.
Protest protiv opozicije
To je legitimno pravo radnika da se bore za svoj neradni dan koji žele. No, ako bismo sudili po transparentima koji su dominirali na sindikalnom skupu, reklo bi se da radnici ne protestuju protiv vlasti već protiv opozicije.
Apsurdno je da su na skupu dominirali transparenti kojima se radnici obraćaju federalnom opozicionom zastupniku i ekonomisti Admiru Čavaliću, dok se istovremeno nije mogao vidjeti nijedan transparent na kojem se spominje bilo ko od predstavnika federalne izvršne vlasti.
Za one koji ne znaju, odluke u Federaciji BiH donose izvršni organ Vlada i zakonodavni Parlament. U Parlamentu postoji parlamentarna većina koja donosi odluke bez opozicionih zastupnika.
Djelimično ukidanje neradne nedjelje najavio je premijer Federacije BiH Nermin Nikšić na Međunarodni praznik rada.
“Resorno ministarstvo je pripremilo tekst izmjena zakona u kojem se predviđa otprilike 16 nedjelja u toku godine u kojima će se moći raditi, plus da lokalne sredine odrede još dvije nedjelje koje su njima bitne zbog nekih događaja. Kao primjer, uzet ću Sarajevo Film Festival, kad je pun grad, kad je zaista veliki broj turista i treba dati mogućnost da trgovine ta dva vikenda rade”, poručio je Nikšić.
U danima koji su uslijedili, pomenutu najavu premijera Nikšića u javnosti su promovirali i pojedini zastupnici SDP-a BiH koji su u svojim nastupima govorili kako će se izmjenom Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH koji je u pripremi radnicima znatno više platiti rad nedjeljom.
Na koncu, izmjene pomenutog zakona, kojima se uvodi mogućnost poslodavcima da izaberu 16 do 18 radnih nedjelja u godini, najavio je i ministar trgovine FBiH Amir Hasičević (Naša stranka).
Nema transparenata za Nikšića i Hasičevića
Dakle, iako im funkcioneri Vlade FBiH i zastupnici parlamentarne većine planiraju uvesti 16 do 18 radnih nedjelja godišnje, na protestu Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti nismo mogli vidjeti nijedan transparent koji je posvećen premijeru Nikšiću koji je najavio zakonske izmjene, ali ni resornom ministru Hasičeviću čije ministarstvo priprema prijedlog izmjena Zakona o unutrašnjoj trgovini.
Također, nismo mogli vidjeti ni transparente posvećene federalnim zastupnicima SDP-a koji su prethodnih dana promovisali ideju uvođenja 16 do 18 radnih nedjelja.
Ali zato jesmo niz transparenata posvećenih zastupniku opozicije Čavaliću koji nije ni član Vlade koja planirali derogirati neradnu nedjelju niti je član parlamentarne većine koja bi to podržala u zakonodavnom organu vlasti.
Očigledno je da je Sindikat zamjerio Čavaliću na javno iznesenim stavovima kada je riječ o uvođenju zabrane rada trgovinskih objekata nedjeljom u svim gradovima i općinama Federacije osim u Orašju.
Međutim, postavlja se pitanje da li je bitnije iskazivati protest protiv opozicionog zastupnika koji iznosi svoje stavove, ili protiv funkcionera federalne Vlade koji planiraju derogirati tzv. neradnu nedjelju.
Apsolutno je pravo radnika da se bore za svoja prava, da traže slobodnu nedjelju, ali i dodatno bilo koji drugi radni dan. To im niko ne smije osporiti.
No, takve zahtjeve moraju adresirati na pravu adresu. Adresa je vlast, a ne opozicija. Odluke donosi Vlada i parlamentarne većina, a ne opoziciona manjina.
Da komedija bude veća, na protestnom skupu Sindikata trgovine i uslužnih djelatnosti pojavio se i federalni ministar trgovine Amir Hasičević. On je kazao da je “njegova podrška radnicima u borbi za njihova prava bezrezervna”, što je izazvalo aplauze prisutnih radnika.
Dakle, radnici su ispratili aplauzom ministra čije ministarstvo priprema izmjene zakona koje će omogućiti poslodavcima da izaberu 16 do 18 radnih nedjelja. Apsurdno, zar ne?
Za četiri mjeseca ostali bez 2.000 radnika u trgovini
Za kraj ćemo izdvojiti još jedan podatak Ministarstva finansija Federacije BiH.
Posljednjeg dana novembra 2024. godine broj zaposlenih u trgovini bio je 62.449. Posljednjeg dana marta ove godine u trgovini je registrovano 60.513 radnika.
Zbog čega smo ostali bez skoro 2.000 radnika u trgovini za samo četiri mjeseca? Ovo pitanje nije postavio niko, niti je na njega odgovorio ministar Hasičević.
Da nije možda Admir Čavalić djelovanjem iz opozicije doprinio da broj radnika u trgovini bude smanjen za 2.000?