Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS donijelo je zaključak kojim se prekida postupak odlučivanja po zahtjevu investitora “Drvo-Export” d.o.o. Teslić, podnijetog za izdavanje ekološke dozvole za projekat eksploatacije uglja na ležištu “Bukova kosa” kod Prijedora.
Izdavanje ekološke dozvole je prekinuto po zahtjevu Centra za životnu sredinu, odnosno usljed postojanja sudskog spora o potrebi Studije uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat. Kako je Ministarstvo u prethodnoj fazi oslobodilo investitora od izrade ove Studije, Centar je u novembru 2024. godine podnio tužbu protiv takve odluke iznoseći razloge zbog koji je odluka Ministarstva morala biti drugačija, obzirom da se ležište nalazi u relativno gusto naseljenom području koje je uz to bogato poljoprivrednim, vodnim i dobrima od kulturnog značaja.
Dok sud ne donese konačnu odluku o ovome, što u odnosu na izdavanje ekološke dozvole predstavlja prethodno pravno pitanje, Ministarstvo je bilo dužno da prekine upravni postupak.
“Ovo bi mogla biti druga šansa za mještane Bukove kose, odnosno šansa da se zaštiti pravo na zdravu životnu sredinu neodređenog broja građana. Nadamo da će sud cijeniti sve aspekte i složenost ove upravne stvari, te da će uvidjeti širi značaj odluke u ovom predmetu. Pozitivna odluka suda bi suštinski uvjetovala izdavanje ekološke dozvole izradom adekvatne Studije uticaja, iako je to upitno usljed uzurpacije terena. Međutim, nakon njene izrade Ministarstvo bi i dalje imalo diskreciono ovlaštenje da neadekvatnu Studiju odbije, čime bi otvaranje rudnika u ovom području postalo nemoguće”, izjavio je Redžib Skomorac, pravni savjetnik u Centru.
Podsjećamo, Centar je u vezi navedenog projekta u proteklom periodu pokrenuo više sudskih postupaka. Postupci po vanrednom pravnom lijeku traju pred Vrhovnim sudom Republike Srpske. Najrecentnije Centar je podnio i ustavnu apelaciju kod Ustavnog suda BiH, a u vezi sa onemogućavanjem učešća građana u odlučivanju o politici dodjele koncesija. To je suštinsko pitanje kako za projekte ekstraktivizma tako i svaku drugu ekonomsku eksploataciju javnih dobara i prirodnih resursa.
Nažalost, činjenica je da je investitor već uzurpirao nulto stanje životne sredine na predmetnom području. Iako je projekat već bio predmet inspekcijskih mjera i obustave radova, Inspektorat Republike Srpske je dozvolio nastavak radova. Zbog preuranjene eksploatacije uglja još jednom se, uprkos obavještenosti nadležnih organa, dozvolio obrazac nezakonitosti što i samo izdavanje ekološke dozvole praktički čini pitanjem legalizacije, što je nedopustivo.
“Izdavanje ekološke dozvole konkretno ovisi od zakonitog odlučivanja o potrebi Studije uticaja. Međutim, suštinski odobravanje ove sporne koncesije ovisi od niza pravnih pitanja koja se tiču uskraćivanja demokratskih procesa u oblasti životne sredine i upravljanja javnim resursima, o čemu će konačnu odluku da donese Ustavni sud BiH, odnosno Evropski sud za ljudska prava”, zaključio je Skomorac.