Rukopis drevne civilizacije iz doline Inda, koji je ostao nerazjašnjen više od 150 godina, ponovo izaziva veliku pažnju, nakon što je Indija ponudila nagradu od milion dolara onome ko uspije da ga dešifruje.
Najnoviju nagradu objavio je M. K. Stalin, lider južne indijske države Tamil Nadu, koji vjeruje da je ta skripta povezana sa dravidskim jezikom.
Civilizacija doline Inda, koja je obuhvatala područje današnjeg Pakistana i sjeverne Indije, i dalje je misterija, a njeni simboli izazivaju rasprave među istraživačima, piše Si-En-En.
Profesor sa Univerziteta u Vašingtonu, Radžeš P. N. Rao, koji se bavi dešifrovanjem rukopisa više od deset godina, naglašava da bi razumijevanje dravidskog jezika moglo da pruži ključne uvide u istoriju Južne Azije.
On je dodao da bi otkriće moglo da pomogne u rješavanju političkih i kulturnih pitanja u vezi sa porijeklom naroda Indije i da uvid u civilizaciju iz bronzanog doba koja je bila rival drugim starim civilizacijama, poput Egipta i Mesopotamije.
Neki istoričari vjeruju da su u njoj živjeli milioni ljudi, koji su imali standardizovan sistem mjerenja i razvijene trgovačke rute. Središta civilizacije doline Inda su bili gradovi Mohendžo-daro, Harapa i Lotal koji su se isticali naprednim urbanim planiranjem.
Stručnjaci vjeruju da je rukopis korišćen kako u religijske, tako i ekonomske svrhe, kao što je označavanje roba za trgovinu.
Iako je dešifrovanje skripte izazov, Rao i drugi istraživači nastavljaju da koriste računarske modele kako bi analizirali moguće obrasce u simbolima i pokušali da rekonstruišu značenje.
Oni vjeruju da bi otkriće moglo da pomogne u boljem razumijevanju života i ideologije naroda tog perioda.
Zagonetni rukopis od zagonetne civilizacije
Dok je rukopis ostao nerazjašnjen još od kada su njegovi najraniji uzorci objavljeni 1875. godine, naučnici znaju ponešto o civilizaciji doline Inda zahvaljujući arheološkim iskopavanjima velikih gradova, poput Mohendžo-dara, koji se nalazi u Pakistanu oko 500 kilometara sjeveroistočno od Karačija.
Ovi gradovi su osmišljeni po mrežnom planu, poput Njujorka i Barselone, a imali su i sisteme za kanalizaciju i dreniranje koji su za to vrijeme bili bez paralele u svijetu.
Kroz čitav drugi i treći milenijum prije nove ere, trgovci iz doline Inda trgovali su sa ljudima širom Persijskog zaliva i Bliskog istoka, a njihovi brodovi nosili su bakar, bisere, začine i slonovaču. Izrađivali su nakit od srebra i zlata i osnivali udaljena naselja i kolonije.
Oko 1800-ih godina prije nove ere, više od hiljadu godina prije osnivanja drevnog Rima, civilizacija doline Inda je doživjela slom i njeno stanovništvo se raštrkalo po manjim naseobinama.
Neki vjeruju da su glavni krivac bile klimatske promjene, odnosno da su dugi periodi suše, naglih promjena temperature i nepredvidljivih padavina uticali na kolaps poljoprivrede.