Milorad Dodik je počinio krivično djelo neizvršavanje odluka visokog predstavnika, rekla je na izricanju nepravosnažne presude sutkinja Sena Uzunović.
Sud Bosne i Hercegovine u prvostepenom postupku koji se vodio protiv njega duže od godine izrekao mu je kaznu zatvora od godinu te zabranu obavljanja funkcije predsjednika Republike Srpske u trajanju od šest godina. Ove mjere stupaju na snagu kada presuda postane pravosnažna.
Sud je Dodika proglasio krivim jer je 7. jula 2023. potpisao ukaz o proglašenju zakona o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika. Zakon je prethodno usvojila Narodna skupština Republike Srpske.
Sud je oslobodio Milo Lucia direktora Službenog glasnika RS jer u trenutku objave ukaza nije bio upisan u sudski registar kao odgovorno lice.
Krivično djelo za koje je Dodik osuđen kriminalizovano je svega pet dana prije nego što je potpisao sporni ukaz, odlukom visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta.
Zakonom je propisana kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina što znači da Dodik nije dobio maksimalnu kaznu iako je Tužilaštvo tražilo da kazna bude bliža maksimalnoj.
Visoki predstavnik je odlukom nametnuo i da osuđenoj osobi za ovo krivično djelo izrekne sigurnosna mjera zabrane obavljanja dužnosti.
Osim ove i kazne zatvora, one koji budu proglašeni krivima čeka i “oduzimanje odlikovanja; zabrana obavljanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično finansira iz javnih sredstava; i zabrana sticanja službene dužnosti u zakonodavnom, izvršnom, pravosudnom, upravnom ili bilo kojem organu koji se u cijelosti ili djelomično finansira iz javnih sredstava.”
Presuda nije konačna i na nju se Apelacionom odjelu Suda BiH mogu žaliti i odbrana i Tužilaštvo u roku od 15 dana.
Šta je navedeno u optužnici?
Sud je 11.9.2023. potvrdio optužnicu kojoj je navedeno da su Dodik i Lukić krivično djelo počinili u periodu od 1.7.2023. do 9.7.2023. u Banjoj Luci.
“Svjesni i znajući da je visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Christian Schmidt donio Odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine od 1.7.2023., koji je Narodna skupština Republike Srpske usvojila na Osmoj posebnoj sjednici održanoj 27.6.2023. godine i Odluku kojom se sprječava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske od 1.7.2023. usvojenu u Narodnoj skupštini Republike Srpske na Sedmoj posebnoj sjednici održanoj 21.6.2023. godine, s kojima su prethodno bili upoznati i protivno tome poduzimali službene radnje u cilju nastavka zakonodavnog postupka, a ne primjenjujući i ne provodeći navedene odluke visokog predstavnika”, navodi se u optužnici.
Dodika je Tužilaštvo BiH teretilo da je kao službena osoba u instituciji Republike Srpske, u svojstvu predsjednika Republike Srpske, iako je bio svjestan da su odluke visokog predstavnika u BiH obavezujuće, donio ukaz o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske od 7.7.2023.
“Na način da je isti svojeručno potpisao.”
“Navedeni Zakon je usvojila Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj 21.6.2023. godine, na taj način ne primjenjujući i ne provodeći Odluku visokog predstavnika Christiana Schmidta”, dodaje se u optužnici.
Lukić se teretio da je kao službena osoba u Republici Srpskoj, koji je 8.7.2023. imenovan rješenjem predsjednika Vlade RS 8.7.2023. za v.d. direktora Javne ustanove Službeni glasnik Republike Srpske, odmah sljedećeg dana, 9.7.2023. potpisao obrazac SG 32 Službenog glasnika Republike Srpske broj.
“Na koji način je omogućio provedbu procedure objavljivanja Ukaza o proglašenju Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa Republike Srpske koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske na sjednici održanoj 21.6.2023. i Ukaza o proglašenju Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, a koji su potom i objavljeni u Službenom glasniku Republike Srpske.”
Dodikov odnos prema sudu
Milorad Dodik nije prisustvovao izricanju presude, a umjesto toga on se pojavio na dvodnevnom mitingu podrške u Banjoj Luci.
U sudnici je rekao kako će osuđujuća presuda ugoroziti mir, ali je ubrzo odustao od tog narativa. Ispočetka je pokazao nepoštovanje prema Sudu, ali je kasnije izjavio da poštuje sutkinju čije je izuzeće ranije tražio. Bezuspješno.
Sutkinja Sena Uzunović Dodika je u sudnici često opominjala, a brojne zahtjeve poput onog o pauziranju iznošenja završnih riječi nije prihvatila.
“Sud BiH je neustavan, Tužilaštvo BiH je neustavno, predsjednik Republike Srpske je ustavna kategorija. Ovdje sam jedino ja ustavan”, govorio je Dodik.
On je rekao kako mu se sudi po nepostojećem krivičnom djelu koje je produkt djelovanja neimenovanog stranca.
“Vi donosite presudu u ime Bosne i Hercegovine, ako me osudite odluka je u ime Christiana Schmidta, a ne u ime BiH”, rekao je Dodik.
Brojni funkcioneri SNSD-a najavili su odgovor Republike Srpske ukoliko presuda bude osuđujuća, a predstavnici međunarodnih organizacija pozvali su Dodikove pristalice da prestanu vršiti pritisak na pravosudne institucije.
Kakva je uloga visokog predstavnika u BiH?
Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini je institucija kreirana Opštim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini (Dejtonski sporazum) kojim je zaustavljen krvavi rat devedesetih u kojem je poginulo više od 100.000, a tačan broj nestalih nikada nije utvrđen.
U Aneksu 10 je navedeno da je visoki predstavnik vrhovni tumač mirovnog sporazuma koji je dogovoren u vazduhoplovnoj bazi Wright-Patterson blizu Daytona (SAD) 21. novembra 1995. a iste godine 14. decembra formalno je potpisan u Parizu.
Dvije godine nakon potpisivanja na konferenciji Vijeća za provedbu mira (PIC) u njemačkom gradu Bonu na dvodnevnom zasjedanju 9. i 10. decembra 1997. usvojena je Bonska deklaracija. U njoj se prvi put pominju ovlasti kojima se omogućava visokom predstavniku da donosi obavezujuće odluke.
Rad visokog predstavnika nadgleda Vijeće za provedbu mira koje broji 54 zemalje i organizacije, što je uspostavljeno na Londoskoj konferenciji u decembru 1995. Tada je donesena i odluka o uspostavi Upravnog odbora PIC-a koji čine: Francuska, Italija, Japan, Kanada, Njemačka, Rusija*, Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Evropska služba za vanjsko djelovanje, Evropska komisija i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska.
Upravni odbor imenuje visokog predstavnika, sastaje se s njim dva puta mjesečno i daje mu političke smernice.
Dodik sada negira da visoki predstavnik može donositi obavezujuće odluke, ali prije skoro 30 godina ostao je premijer zahvaljujući tadašnjem visokom predstavniku Karlosu Vestendorpu koji je smijenio tadašnjeg predsednika Republike Srpske Nikolu Poplašena jer je hteo smeniti Dodika s mesta premijera.
Dodik je tada snažno podržao korištenje bonskih ovlasti.
“Pravo je Vestendorba da to uradio”, izjavio je tada Dodik naredivši ministru policije da mu uskrati pravo na policijsku zaštitu i onemogući pristup službenim prostorijama.
Dodik sada govori kako je visoki predstavnik nelegalan i jer nije imenovan u Savjetu bezbednosti Ujedinjenih naroda, ali u odgovoru generalnog sekretara ovog međunarodnog tela predsedavajućoj Predsedništva BiH Željki Cvijanović ta teza je srušena.
Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš u pismu je naveo da je za imenovanje visokog predstavnika zadužen isključivo PIC.
* Ruska Federacija je, u zvaničnom pismu upućenom visokom predstavniku 28. jula 2021. godine, najavila da više neće učestvovati na sastancima Upravnog odbora Veća za provedbu mira (PIC) pod predsedavanjem visokog predstavnika. U drugom zvaničnom pismu, upućenom OHR-u 17. februara 2022. godine, Ruska Federacija je najavila da obustavlja učešće u finansiranju OHR-a.