Izbori se raspisuju za 58 općinskih vijeća u Federaciji BiH, 53 skupštine opštine u RS, 111 načelnika opština u BiH, 21 gradsko vijeće u Federaciji BiH, 10 skupština gradova u RS, 32 gradonačelnika u BiH i Skupštinu Brčko Distrikta.
CIK BiH je usvojio i Uputstvo o rokovima i redoslijedu izbornih aktivnosti za Lokalne izbore 2024. godine.
Usvojena je i Odluka o zaključivanju Centralnog biračkog spiska na dan 7. maj u ponoć. Prema stanju na taj dan ukupan broj birača koji je upisan u Centralni birački spisak je 3.406.088.
CIK je na sjednici utvrdio i rokove provođenja izbornog procesa. Od 9. do 24. maja će biti u toku prijave za ovjeru učešča na izborima, koje podnose političke stranke i nezavisni kandidati. Od 26. juna do 8. jula se podnose kandidatske liste, a nakon izvršenih provjera će liste biti objavljene (do 22. augusta); Izborna kampanja počinje 6. septembra i traje 30 dana. Izborna šutnja počinje 5. oktobra u 7 sati ujutru i traje do izbora u 19 sati. Članovi CIK-a BiH su donijeli i Zaključak o utvrđivanju tehničkog prečišćenog teksta Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Podsjetimo, Visoki predstavnik u BiH je u martu ove godine donio Odluku kojom je donio Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koje su bile prilično obimne i zahtjevne.
Reklo bi se sve da ide po ustaljenoj šemi, osim činjenice da je Republika Srpska donijela svoj Izborni zakon Republike Srpske, koji predviđa da se na teritoriji Republike Srpske neće primjenjivati odredbe izbornog zakona BiH koje se odnose na izbore za funkcije i pozicije u Republici Srpskoj.
Taj Izborni zakon još uvijek nije stupio na snagu niti se zna kada će i da li će uopšte. Naime, Bošnjaci u Vijeću naroda pokrenuće veto za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa što prolongira objavu zakona u Službenom glasniku Republike Srpske. Prema nekim najavama Izborni zakon bi trebao stupiti na snagu ( ukoliko sve procedure budu bez ikakvih prepreka) tek negdje početkom juna. Čini s ekao nemoguć posao.
U međuvremenu se dio novca iz budžeta BiH izdvaja za CIK BiH, i to na osnovu odluke Savjeta ministara BiH, čiji je ministar finansija SNSD-ov Srđan Amidžić.
Prosto govoreći, Izbornog zakona RS još uvijek nema, a raspisani su izbori od strane Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić izjavio je da će Odluku Centralne izborne komisije BiH o sprovođenju lokalnih izbora u BiH razmatrati političke partije koje čine vladajuću koaliciju u RS
“Budući da Izborni zakon RS nije još stupio na snagu, o navedenoj odluci CIK-a BiH raspravljaćemo u koaliciji političkih partija koje čine vladajuću većinu”, rekao je Stevandić gostujući u programu RTRS-a.
On je ponovio da je da način na koji su donesene tehničke izmjene od strane Kristijana Šmita neustavan i nezakonit.
“On je rezultat nametanja i tu postoje dva problema. Prvi je da nije demokratski, a drugi problem je i novac, jer novac za te vrste tehničkih izmjena nije predviđen budžetom”, rekao je Stevandić.
Ambasador OSCE u BiH Brian Aggeler, gostujući u podcastu Aleksandra Trifunovića komentarišući novi izborni zakon u RS te aktivnosti vlasti u Republici Srpskoj u vezi sa izborima, rekao je da su “takve aktivnosti u suprotnosti s ustavnim poretkom Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da uspostava paralelnih struktura narušava ukupnu sigurnost i stabilnost zemlje.
“Ovo je zaista recept za stvaranje haosa i dalje narušavanje povjerenja građana u institucije i izborni proces” kazao je Ageller u našem podcastu.
Opozicija u RS ima jasno. Izborni zakon u RS takoreći je već zaboravljena priča.
Predsjednik Gradske organizacije SDS Banjaluka Željko Raljić kazao je da “podatak da u istom danu kada je CIK BiH BiH izbore raspisao prema odredbama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, generalni sekretar SNSD-a Srđan Amidžić, najavljuje izbornu pobjedu na lokalnim izborima u Banjaluci i širom Republike Srpske, pokazuje da je SNSD prvi odustao od Izbornog zakona Republike Srpske”
Prema njegovom mišljenju već sada je očigledno da je SNSD prećutno podržao nametnutu Šmitovu odluku i da je za njih Izborni zakon Republike Srpske, kojeg je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, već završena priča.
„Nakon što pogaze sva obećanja o Izbornom zakonu Republike Srpske vladajuća koalicija će podvijenog repa izaći na izbore koje je CIK raspisao“, izjavio je Raljić.
Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” i bivši član Centralne izborne komisije BiH u izjavi za BUKU kaže da Republika Srpska ima izborni zakon koji je usvojila 2002.godine, da je Republika Srpska birala i Republičku izbornu komisiju koja broji sedam članova i tu su predviđene neke nadležnosti RIK-a.
“Međutim, ono što treba naglasiti jeste da nadležnosti entitetskih izbornih komisija određuje Centralna izborna komisija i ona njih može ovlastiti da određene radnje u izbornom procesu one obave samostalno, uz saglasnost CIK-a. Ovdje se ne radi o vraćanju nadležnosti Republici Srpskoj jer aneksom 3 Opšteg okvirnog sporazuma za BiH je predviđeno posebno poglavlje oko izbora i tada je jasno naglašeno da će izbore poslije rata sprovoditi OSCE, da će formirati privremenu izbornu komisiju, da će se izbori provoditi po privremenim izbornim pravilima sve dok se ne donese izborni zakon BiH a koji je donešen 2001. godine. Ne vidim razloga zašto se ovo radi jer je ovo protivno i Aneksu 3 koji jasno definiše koje će biti nadležnosti privremene izborne komisije a izborni zakon je jasno utvrdio da CIK donosi odluku o održavanju izbora kako opštih tako i lokalnih koji se održavaju u izbornoj godini svake prve nedjelje u mjesecu oktobru a da može povjeriti, kao što opštinske izborne komisije imaju određene nadležnosti u provođenju izbornog procesa, enitetskim izbornim komisijama. Znači vi možete tu nadležnost predvidjeti ali ako nije usaglašena sa izbornim zakonom BiH, taj zakon neće vrijediti, to je moje stajalište” rekao je u intervjuu za BUKU Vehid Šehić
Politička analitičarka Tanja Topić izjavila je za BUKU da izborni zakon Republike Srpske ne može biti provodiv.
“Ovu inicijativu smo prvi put vidjeli nakon prošlih opštih izbora, kada je bilo “zaprijećeno” Centralnoj izbornoj komisiji da proglasi pobjedu jednog predsjedničkog kandidata, sada ta prijetnja dobija malo veću konkretizaciju zbog najave nametanja izbornog zakona u dijelu koji bi trebalo da osigura integritet izbornog procesa” ističe naša sagovornica.
Ona kaže da ovo zapravo demistifikuje nekoliko ključnih spinova i manipulacija u BiH, sve su u osnovi cinične.
“Jedna je tobože zamjerka CIK-u da je političko tijelo, tačno je kao i to da političarima kad imaju svoje članove CIK-a to savršeno odgovara, kad nisu pod njihovom direktnom kontrolom onda su najveći remetilački faktor izbornog procesa. Druga obmana je stalno isticanje odbrane ustavnog poretka od strane političke opcije koja čini sve da taj poredak uruši. Logička disproporcija – ne štitite i branite poredak države iz koje decenijama izlazite, crpite novac, moć i pozicije a obesmišljavate je na svakom koraku” zaključila je Tanja Topić za BUKU.