Rusija i Ukrajina mogle bi proglasiti primirje na Uskrs 20. aprila, uz međunarodnu mirovnu konferenciju koja bi formalizovala sporazum između dvije zemlje, uz posredovanje SAD-a, Kine, EU i drugih globalnih aktera.
U grubim crtama, navodno ovako izgleda plan koji je izradio tim američkog predsjednika Donalda Trampa koji je najavio okončanje rusko-ukrajinskog rata za sto dana, objavio je ukrajinski portal Strana.ua, uz dodatak da se o tom nacrtu “posljednjih dana aktivno raspravljalo političkim i diplomatskim krugovima Ukrajine”, prenosi Jutarnji.
Amerikanci su ovaj plan predali evropskim diplomatama, a od njih je on stigao u Ukrajinu, ali se ne otkriva na koji način i kako je redakcija portala Strana.ua došla do njega.
Iako još nema potvrde da je dokument autentičan, iz redakcije su naveli da se neke tačke plana podudaraju sa izjavama Trampa i njegovog posebnog izaslanika za Ukrajinu Kita Keloga.
Prema onome što je poznato, američki mirovni plan uključuje telefonski razgovor između Trampa i ruskog predsjenika Vladimira Putina već ovog mjeseca ili u februaru, a zatim raspravu o daljim akcijama s Kijevom.
U sljedećoj fazi, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski će morati da poništi dekret kojim se zabranjuju pregovori sa Putinom, a zatim će u februaru ili prvoj polovini marta biti sastanak Trampa i Zelenskog s Putinom.
Još nije odlučeno hoće li biti bilateralni ili trilateralni, ali tada bi trebali biti odobreni glavni parametri mirovnog plana.
Sve dok traju pregovori i neprijateljstva, kako tvrdi Strana.ua, Tramp neće blokirati slanje vojne pomoći Ukrajini.
Deklaracija mirovne konferencije o prekidu rata mora biti spremna do 9. maja, a od Ukrajine se traži da nakon tog datuma ne produžava vanredno stanje u zemlji i mobilizaciju.
Kao posljednja faza navedeno je održavanje predsjedničkih izbora u Ukrajini krajem avgusta i parlamentarnih izbora krajem oktobra.
A na što će morati pristati Ukrajinci i Rusi? Ukrajina će se morati odreći članstva u NATO-u i ta odluka mora biti odobrena na samitu Alijanse, ali će zauzvrat postati članica Evropske unije do 2030. godine.
Ujedno će EU preuzeti odgovornost za njenu obnovu. Isto tako, Ukrajina neće smanjivati brojnost svoje vojske, a Sjedinjene Države nastaviće da podržavaju modernizaciju tamošnjih Oružanih snaga.
Osim toga, Ukrajina će odustati od vojnih i diplomatskih pokušaja povratka okupiranih područja, ali neće priznati ruski suverenitet nad njima, što je ustupak Kremlju.
Odvojeno će se razmotriti i tačka o evropskom mirovnom kontingentu nakon završetka neprijateljstava, budući da Kijev to zahtijeva, ali Moskva je kategorički protiv, pa to treba uzeti s rezervom.
Bitna stavka u sporazumu je odredba prema kojoj će se ukrajinskim političkim strankama koje se “zalažu za odbranu ruskog jezika i za miran zajednički život s Rusijom” dopustiti učestvovanje na izborima.
Takođe, moraju biti zaustavljene sve akcije protiv Ukrajinske pravoslavne crkve i ruskog jezika.
Istovremeno, nakon sklapanja mirovnog sporazuma, sankcije Rusiji će biti ukinute, pri čemu će neka ograničenja biti ukinuta odmah, a druga tokom tri godine, u zavisnosti od poštovanja sporazuma od strane Rusije.
Ukinula bi se i sva ograničenja na uvoz ruskih energenata u Evropsku uniju, ali će njihov uvoz biti podvrgnut posebnoj carini, a prihodi od toga će se koristiti za obnovu Ukrajine.
Ukrajinsko vođstvo odbilo je da potvrdi postojanje plana.
Andrij Jermak, šef kancelarije predsjednika Ukrajine, izjavio je da “mediji nemaju nikakve ‘mirovne planove’ za 100 dana”, te da bi iza ove objave mogla da stoji Rusija.
Zelenski nije komentarisao objavu plana, međutim, dobro obaviješteni “Wall Street Jorunal” je 22. januara objavio da je Tramp naložio svom posebnom izaslaniku za Ukrajinu, Kitu Kelogu, da okonča rat u Ukrajini za 100 dana.
“Ali, sklapanje dogovora s Putinom biće mnogo teže nego što se činilo u Trampovim predizbornim obećanjima”, glasio je skeptičan zaključak američkog lista.
Ali da se iza kulisa nešto dešava, vidjelo se po tome da je na Trampovoj inauguraciji bio i David Arahami, vođa frakcije Sluga naroda u Vrhovnoj radi, koji je predvodio ukrajinsko izaslanstvo na pregovorima u Istanbulu 2022. godine.
Britanski “Independent” je od Trampovih saradnika saznao kako je poziv Arahamiji “važan korak koji pokazuje Trampovu namjeru da osigura da Ukrajina dobije dobar sporazum”, ali i da predsjednik SAD-a “ne odustaje od svog cilja, a to znači, da se okonča rat do proljeća”.
Treba uzeti u obzir da se ne zna šta o svemu misli Putin, koji tvrdi da želi mir, ali pod svojim uslovima, koji uključuju znatno smanjenje ukrajinske vojske i legalizaciju okupacije petine te države, prenosi B92.
Ipak, nedjelje koje dolaze mogle bi biti početak kraja daleko najkrvavijeg evropskog rata nakon 1945. godine.