Čovječanstvo je službeno jednu sekundu bliže uništenju svijeta, kažu naučnici.
Sat sudnjeg dana je otkriven – i sada pokazuje 89 sekundi do ponoći, jednu sekundu bliže nego prošle godine.
To je također najbliže što je sat ikada bio bliže ponoći u svojoj 78-godišnjoj historiji, što znači da smo bliže potpunom uništenju nego ikad prije.
Bulletin of Atomic Scientists, koji odlučuje gdje će biti postavljene kazaljke, naveo je rat između Rusije i Ukrajine, tekuće sukobe na Bliskom istoku, prijetnju nuklearnog rata, klimatske promjene, prijeteću pandemiju ptičje gripe i utrku u naoružanju umjetne inteligencije za ažuriranje.
Neprofitna organizacija sa sjedištem u Chicagu stvorila je Sat sudnjeg dana 1947. tokom hladnoratovskih napetosti koje su uslijedile nakon Drugog svjetskog rata kako bi upozorila javnost koliko je čovječanstvo blizu uništenju svijeta.
‘Postavili smo sat bliže ponoći jer ne vidimo dovoljan pozitivan napredak u globalnim izazovima s kojima se suočavamo’, rekao je Daniel Holz, član uprave i fizičar sa Sveučilišta u Chicagu.
‘Postavljanje sata Sudnjeg dana na 89 sekundi do ponoći upozorenje je svim svjetskim vođama’, dodao je.
Od 2023. postavljen je na 90 sekundi do ponoći, ali ove su godine naučnici predvidjeli da će se pomaknuti naprijed kako bi odražavao zabrinjavajuće globalne izglede.
Zašto je sat sudnjeg dana pomaknut unaprijed?
Pomicanje sata Sudnjeg dana za jednu sekundu bliže u utorak označava neuspjeh čovječanstva u napredovanju od globalnih prijetnji u proteklih 12 mjeseci.
Rusko-ukrajinski rat, izraelski sukobi koji su u toku na Bliskom istoku i prijetnja nuklearnog rata, klimatske promjene i umjetna inteligencija znače da se sat pomaknuo unaprijed prvi put u dvije godine.
‘Faktori koji su oblikovali ovogodišnju odluku – nuklearni rizik, klimatske promjene, potencijalna zlouporaba napretka u biološkoj nauci i niz drugih tehnologija u nastajanju poput umjetne inteligencije – nisu bili novi u 2024.,” rekao je Holz.
‘No, vidjeli smo nedovoljan napredak u rješavanju ključnih izazova, au mnogim slučajevima to dovodi do sve negativnijih i zabrinjavajućih učinaka.’
Ruska invazija na Ukrajinu 2022. pokrenula je najkrvaviji sukob u Europi od Drugog svjetskog rata, dok raste osjećaj da bi ‘nacija mogla na kraju upotrijebiti nuklearno oružje’.
‘Rat u Ukrajini i dalje se nazire kao veliki izvor nuklearnog rizika’, rekao je Holz.
‘Taj bi sukob mogao eskalirati i uključiti nuklearno oružje u bilo kojem trenutku zbog nepromišljene odluke ili zbog nesreće i pogrešne procjene.’
Ruski predsjednik Vladimir Putin u studenom je smanjio prag za nuklearni napad kao odgovor na širi raspon konvencionalnih napada, potez koji je Kremlj opisao kao signal Zapadu.
Ažurirana ruska doktrina postavila je okvir za uvjete pod kojima bi Putin mogao narediti napad iz najvećeg svjetskog nuklearnog arsenala.
Bliski istok bio je još jedan izvor nestabilnosti s ratom između Izraela i Gaze i širim regionalnim neprijateljstvima koja uključuju zemlje uključujući Iran.
‘Pomno pratimo i nadamo se da će se primirje u Gazi održati’, rekao je Holz.
U međuvremenu je nuklearno naoružana Kina pojačala vojni pritisak u blizini Tajvana, a nuklearno naoružana Sjeverna Koreja nastavlja s testiranjima raznih balističkih projektila.
Klimatske promjene predstavljaju još jednu egzistencijalnu prijetnju. Prošla godina bila je najtoplija u zabilježenoj historiji, tvrde naučnici Svjetske meteorološke organizacije UN-a. Posljednjih 10 godina bilo je 10 najtoplijih u historiji, navodi se.
‘Iako je došlo do impresivnog rasta energije vjetra i sunca, svijet još uvijek nema dovoljno onoga što je potrebno za sprječavanje gorih aspekata klimatskih promjena’, rekao je Holz.
Prošle godine također smo vidjeli nevjerojatan napredak u umjetnoj inteligenciji, što je izazvalo sve veću zabrinutost među nekim stručnjacima o njezinoj vojnoj primjeni i njezinim rizicima za globalnu sigurnost.