Bakterije su izvanredno prilagodljivi mikroorganizmi koji se mogu razvijati u različitim okruženjima, uključujući i svemir.
Jedno novo istraživanje provedeno na Međunarodnoj svemirskoj stanici (ISS) pokazalo je da su se tamo razvile opasne bakterije otporne na antibiotike kakve ne postoje na Zemlji.
U novoj studiji nučnici su proučavali bakteriju Enterobacter bugandensis koja je na ISS-u prvi put otkrivena još 2018.
Enterobacter je u ranijim studijama povezana s ozbiljnim kliničkim infekcijama. Uzrokuje bolničke infekcije s bakterijemijom, infekcijama donjeg dijela disajnog sistema, osteomijelitisom, infekcijom mokraćnog sistema i sepsom. Smatra se oportunističkim patogenom, što znači da će izazvati bolest kod osobe samo ako već ima oslabljen imunološki sistem ili ako se bori s drugim bolestima.
Kako u studiji navode autori, ISS je visoko kontrolisano okruženje, ali to ne sprečava mikroorganizme da se ondje razvijaju, naprotiv.
“Uprkos visoko kontrolisanom okruženju, koje karakterišu mikrogravitacija, povećane razine CO2 i intenzivnije sunčevo zračenje, mikroorganizmi na ISS-u zauzimaju jedinstvenu nišu. Ovi mikrobni stanovnici igraju značajnu ulogu u utocaju na zdravlje i dobrobit astronauta na brodu”, pišu u uvodu autori, prenosi Index.hr.
Neke novije studije pokazale su da mikroorganizmi izloženi mikrogravitaciji mogu steći otpornost na više antibiotika i povećanu virulentnost, odnosno zaraznost brzim mutacijama i horizontalnim prenosom gena. Horizontalni prijenos je proces u kojem vrlo različite bakterije međusobno razmjenjuju gene sadržane u malim lancima tzv. plazmidima koji su odvojeni od njihove nasljedne DNA, što može značajno ubrzati njihovo stjecanje otpornosti na antibiotike.
Dugotrajno svemirsko putovanje pod mikrogravitacijom može ugroziti imunološki sistem astronauta i povećavati njihovu ranjivost na bolesti.
Mikrobna populacija ISS-a mogla bi potencijalno uticati na mikrobiome astronauta i obnavljati se dolascima novih posada. Stoga je razumijevanje mikrobne kolonizacije, sukcesije i interakcija ključno za osiguravanje dobrobiti astronauta i upravljanje mikrobnim rizicima u izoliranim i ograničenim ljudskim staništima, napominju naučnici u studiji.
Otpornost bakterija na antibiotike posljednjih je godina postala globalni problem. Više od 1,2 miliona ljudi u svijetu preminulo je samo u 2019. zbog infekcija otpornih na antibiotike.
Otkrića poput onog koje je predstavljeno u novoj studiji pomažu da se razumije kako bakterije evoluiraju i prilagođavaju se u različitim okruženjima, uključujući i svemir.
“Naša sveobuhvatna analiza rasvijetlila je ne samo načine na koje ove interakcije oblikuju mikrobnu raznolikost, već i faktore koji bi mogli pridonijeti potencijalnoj dominaciji i sukcesiji E. bugandensis unutar okruženja ISS-a. Implikacije ovih otkrića su dvojake. Prvo, bacaju svjetlo na mikrobno ponašanje, prilagođavanje i evoluciju u ekstremnim, izoliranim okruženjima. Drugo, one naglašavaju potrebu za snažnim preventivnim mjerama radi osiguravanja zdravlja i sigurnosti astronauta ublažavanjem rizika povezanih s potencijalnim patogenim prijetnjama”, poručuju u zaključku autori.