Okružni sud u Banjaluci usvojio je tužbu Helsinškog parlamenta građana Banjaluka protiv Generalnog sekretarijata Vlade Republike Srpske i poništio osporenu odluku Sekretarijata, koja je ograničavala, odnosno prekršila pravo pristupa ključnim informacijama o 62. sjednici Vlade Republike Srpske.
Podsjećamo da je Helsinški parlament građana tražio pristup dokumentima vezanim za 62. sjednicu Vlade Republike Srpske. Ti dokumenti su uključivali dnevni red, zapisnike sa sjednice, spisak prisutnih i detalje o raspravama o Prijedlogu zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.
Vlada RS je krajem marta 2024. godine u tajnosti utvrdila Prijedlog zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija i uputila ga tada na dalje usvajanje u Narodnu skupštinu RS.
Početni zahtjev Helsinškog parlamenta građana za pristup dokumentima vezanim za tu sjednicu je odbijen s obrazloženjem zaštite procesa donošenja odluka.
Odgovor Sekretarijata, dostavljen u formi dopisa, osporio je tužitelj, odnosno Helsinški parlament građana, navodeći proceduralne propuste i neprovođenje zakonom predviđene procjene javnog interesa.
Helsinški parlament građana je istakao posebnu ulogu organizacija civilnog društva i novinara u pristupu informacijama od javnog značaja, kako je to potvrdio Evropski sud za ljudska prava.
Presuda Okružnog suda u Banjoj Luci donesena je 8. novembra 2024. godine.
Sud je poništio odluku Sekretarijata Vlade RS, utvrdivši (ukratko sumirano) sljedeće:
- Neprovođenje testa javnog interesa: Sekretarijat nije postupio u skladu s članom 9. Zakona o slobodi pristupa informacijama.
- Transparentnost kao osnov demokratije: Sud je naglasio da je pravo na pristup informacijama ključno za odgovornost vlasti, te naročito važnu ulogu organizacija civilnog društva i novinara.
- Obaveza promovisanja transparentnosti: Javni organi su dužni osigurati pristup informacijama radi omogućavanja javne rasprave i osiguranja odgovornosti.
Presuda obavezuje Generalni sekretarijat da donese novu odluku u skladu sa zakonom. Nakon presude, Sekretarijat je konačno donio upravni akt (u formi rješenja) te dostavio tražene informacije o pozivu, dnevnom redu, zapisnicima i spisku prisutnih sa sjednice, ali je odbio otkriti način glasanja, odnosno kako su koji ministar/ministarka glasali.
Ova presuda predstavlja važan korak ka promicanju transparentnosti i odgovornosti institucija u RS.
Takođe, potvrđuje ključnu ulogu sudstva u zaštiti prava građana na pristup informacijama od javnog značaja.