Priču donosi Deutsche Welle.
Renan Rodrigez je već oko godinu i pol radio kao vozač dostave hrane u
švicarskoj kompaniji Smood kada je “robot” preuzeo kontrolu. Ovako ovaj
33-godišnjak opisuje program odnosno algoritam koji je njemu i njegovim
kolegama dodjeljivao isporuke i smjene.
Rodrigez za DW priča kako je Smood koristio takav softver i 2020.,
kad je on tamo počeo raditi. Ali, kako kaže, u određenom trenutku
“robot” je postao u potpunosti odgovoran za planiranje radnog dana, a
obraćanje pravim menadžerima više nije bilo moguće.
Cilj “robota” je bio da organizira isporuke na najefikasniji mogući
način. Iz perspektive poslodavca, to je uspjelo, siguran je Rodrigez.
Kada je počeo, radio je oko dvije isporuke na sat, kaže on, a pred kraj
četiri do pet.
“Brzo sam shvatio da je to na humanoj razini katastrofa”, rekao je
Rodrigez za DW. “Robot” je unio razdor među zaposlene: najbrži vozači s
najboljim učinkom dobivali su više isporuka, tvrdi on. Na kraju, kaže,
vidio je da dobiva sve manje posla. Njegov ugovor nije mu jamčio fiksnu
mjesečnu plaću i bilo mu je teško predvidjeti svoje prihode.
“Za mene je bilo najgore što sam imao štopericu koja radi u svako
doba i na svakom mjestu, dok me već prate GPS sistemi, itd.”. To je
stvorilo ono što je on nazvao “društvenim stresom”. Umjesto da pozdravi
ljude u restoranu kada uzima obrok, on bi trčeći vikao na njih da
požure. “To je tužno.”
Obračun s robotima
Ono što su Rodrigez i njegovi kolege nazvali “robot” poznato je kao
algoritamsko upravljanje, a znači da se odluke na radnom mjestu donose
prema kompjuterskim kalkulacijama poznatim kao algoritmi. To je usko
povezano s umjetnom inteligencijom (artificial intelligence, AI), koja
se prema Europskoj komisiji “odnosi na sustave koji pokazuju
inteligentno ponašanje analizom okruženja i poduzimanjem akcija – s
određenim stupnjem autonomije – radi postizanja specifičnih ciljeva”.
Upotreba algoritamskog upravljanja je posebno povezana s takozvanom
gig ekonomijom – kompanijama poput Ubera i Deliverooa – čiji su radnici
obično freelanceri ili imaju ugovore bez jamčenih sati.
Činjenica je da AI brzo prodire u različite sektore privrede. Za
uredske poslove mogu biti raspoređeni u regrutaciji osoblja ili za
praćenje učinka radnika.
Istraživanje konzultantske kuće PWC iz 2022. koje je obuhvatilo 1000
tvrtki pokazalo je da je tijekom 12 mjeseci njih između šestine i
četvrtine koristilo umjetnu inteligenciju u zapošljavanju ili
zadržavanju zaposlenih. Među tvrtkama koje su bile najnaprednije u
korištenju umjetne inteligencije, njih oko 40 posto ju je koristilo da
kod zaposlenih poboljša stjecanje vještina ili poveća produktivnost.
Tvrtke mogu koristiti podatke o zaposlenima ili kandidatima na
različite načine, ističe se u izvještaju koji je prošle godine objavio
OpenMind, neprofitna inicijativa španjolske banke BBVA.
“Radnici u kadrovskim odjelima donose odluke o tome koga će
zaposliti, procjenjuju radnika i donose odluke njegovom napredovanju,
uočavaju kada je vjerojatno da će netko napustiti posao i selektiraju
buduće šefove. Analitika ljudi se također koristi za upravljanje učinkom
radnika.”
Videointervjui AI-a za zapošljavanje smanjuju predrasude
Uzmimo na primjer tvrtku iz SAD-a HireVue, koja prema njenoj
internetskoj stranici ima više od 800 klijenata, uključujući velike
multinacionalne kompanije kao što su Amazon, G4S i Unilever.
Koristeći videointervjue za zapošljavanje, HireVue tvrdi da može
znatno ubrzati zapošljavanje, da kandidatima ponudi veću fleksibilnost i
time zapošljavanje učini pravednijim. Oni kažu da se algoritmi mogu
obučiti da eliminiraju nesvjesne rasne i rodne predrasude uobičajene kod
ljudi koji zapošljavaju. Navodeći primjer britanskog klijenta
Co-operative Bank, HireVue je rekao da su pomogli da se smanji rodna
jednostranost favoriziranja muškaraca s odnosa 70/30 na 50/50.
Međutim, brojni stručnjaci i novinari su posljednjih godina istaknuli
rizik od reprodukcije rasističke, seksističke ili neke druge predrasude
pri zapošljavanju koje se vrši pomoću umjetne inteligencije. Jedna
studija provedena prošle godine u SAD otkrila je da su roboti više puta
diskriminirali žene i osobe koji nisu bijele boje kože. Američko državno
povjerenstvo za jednake mogućnosti zapošljavanja je čak izdalo
smjernice o korištenju umjetne inteligencije na radnom mjestu
upozoravajući da “upotreba AI-a može ugroziti kandidate za posao i
zaposlene s invaliditetom”. Na primjer, što ako ste postigli loš
rezultat na testu koji je zahtijevao visoku spretnost tipkanja odnosno
korištenja tastature?
U planu promjene zakona u EU
U Europskoj uniji su u pripremi dva ključna zakona koji bi trebali
utjecati na način na koji se umjetna inteligencija primjenjuje na poslu.
Europska komisija naglašava da općenito AI može biti koristan za
građane i poduzeća, ali da također predstavlja rizik za osnovna ljudska
prava.
U okviru predloženog zakona o umjetnoj inteligenciji, kao oblasti
visokog rizika, posebno su spomenuti zapošljavanje, upravljanje
radnicima i pristup samozapošljavanju.
Za proizvođače i kupce takvih tipova umjetne inteligencije zakon će
predvidjeti specifične obveze odnosno kontrole – prije nego što
proizvodi stignu na tržište. Između ostalog, ispitala bi se kvaliteta
podataka koji se koriste za obuku AI sustava (loše obučeni sustavi mogu
proizvesti pristrane rezultate), odredbe o transparentnosti za kupce i
razine ljudskog nadzora. Programeri koji rade na umjetnoj inteligenciji
također bi imali obvezu nadgledanja kada proizvod dođe na tržište.
Iz perspektive radnika, zakon o umjetnoj inteligenciji ne regulira
kako je šef može koristiti, kaže Aida Ponce Del Castillo iz Europskog
sindikalnog instituta. “To je propuštena prilika”, rekla je ona za DW.
Obaveze imaju samo prodavači tehnologije. Određene tehnologije su
potpuno zabranjene zakonom o umjetnoj inteligenciji – kao što je sustav
“društvenog bodovanja”, poput onog koji se koristi u Kini – ali to nema
nekog velikog utjecaja na radno mjesto.
Drugi dio zakona o umjetnoj inteligenciji koji je u pripremi je
Direktiva o radu na digitalnim platformama (Platform Work Directive),
kaže Ponce. U njoj postoji posebno poglavlje o algoritamskom
upravljanju, ali pokriva samo oko 28 milijuna radnika u EU koji rade u
tom sektoru. Predloženi zakon, prema Europskoj komisiji, “povećava
transparentnost u korištenju algoritama od strane digitalnih platformi,
osigurava ljudski nadzor poštovanja radnih uvjeta i daje pravo na
osporavanje automatiziranih odluka”.
Ovi nacrti zakona, oba su još na putu kroz zakonodavni proces EU,
trebali bi radnicima pružiti instrumente da se suprotstave potencijalno
problematičnoj upotrebi umjetne inteligencije od strane svojih šefova,
rekla je Ponce upozoravajući da je oni neće potpuno zabraniti.
Što s tehnologijom koja čita osjećaje?
Dvije stvari za koje vjeruje da bi trebale biti zabranjene su
tehnologija čitanja osjećaja (što je jedan od najspornijih oblika
umjetne inteligencije jer mnogi stručnjaci dvoje oko toga da su emocije
dovoljno jednostavne ili univerzalne da bi ih bilo moguće mjeriti) i
suspenzija naloga za radnike koji nisu stalno zaposleni, primjerice Uber
vozači.
“Ne želim reći da je umjetna inteligencija loša. Posvetila sam 20
godina svog života proučavanju tehnologija. I uvijek se radi o tome da
se kontroliraju rizici za ljude”, rekla je Ponce.
Stav bivšeg vozača dostave Rodrigeza o “robotu” je dovoljno jasan: on
je uvjeren da bi trebalo mnogo bolje regulirati što poslodavac smije, a
što ne. Kaže da ga je na kraju Smood otpustio. Ali to ga ne zabrinjava,
objašnjava, jer je sklopio ugovor o obuci za posao iz snova i postat će
strojovođa.