“Radit ćeš, ali novac vraćaj”
Amra je 2016. godine sa suprugom napustila Zenicu i danas žive u Minhenu. Oboje sada imaju poslove za koje su se školovali. Suprug je nastavnik razredne nastave, a ona socijalni pedagog. Za N1 je ispričala s kakvim problemima su se susretali u BiH pri traženju posla.
“Suprug je 2008. diplomirao i tražio je pripravnički staž i tu dolazi do prvih problema. U jednoj gradskoj školi u Zenici mu je rečeno da će raditi i direktor mu je rekao da će novac koji prima njemu vraćati na ruke dok traje pripravnički staž. Ja sam u početku prestala tražiti posao u državnoj instituciji jer nisam željala taj stres. On nije htio raditi posao koji nije njegova struka. Onda je on kao i svi prosvjetni radnici pokušavao da prijavljuje, da stoji u redovima, da ovjerava dokumentaciju i tako sve do 2016. Onda sam kazala da više ne želimo da ulažemo vrijeme i da želimo napustiti BiH”, kaže Amra.
Radno mjesto od 10.000 KM
Paradoks je, kaže, da posao “socijalne pedagogice” u šifrarniku poslova u ZDK nije postojao kada je aplicirala za posao.
“Ja sam druga generacija diplomanata socijalne pedagogije. Već prva generacija od dvadesetak ljudi se nije mogao zaposliti, a odsjek je napravljen sa nemogućnosti zapošljavanja. Imala sam sreću da sam kroz studij volontirala gdje sam sticala iskustvo i nakon toga sam odradila u jednoj ustanovi pripravnički staž i nisam imala priliku da polažem državnički ispit. Nakon toga sam otvorila privatni vrtić u Kaknju, ali je to borba sa monstrumima, borba sa državom. Ja radim u vrtiću u Minhenu sada i bizarno je da diploma iz BiH ovdje priznata, ali u BiH nije. Kad smo se ranije u BiH raspitivali za posao u školi to je bilo oko 10 hiljada KM. Nisam željela da dižem kredit i da odvajam djetetu od usta da bi platila posao svom mužu. U našem slučaju to nije dolazilo u obzir. U Njemačkoj smo dobili posao bez ikakvih problema”, kaže Amra.
Damjan Ožegović iz Transparency International BiH kaže da pružaju pravne usluge prosvjetnim radnicima koji bezuspješno učestvuju na konkursima za posao. Javljaju se na njihov Centar za besplatno pružanje pravne pomoći.
“Građani koji prijavljuju korupciju u prosvjeti je u top tri slučaja. Pružamo im pravnu pomoć. Ono što je najčešće je zapošljavanje i politički pritisci od nastavnog kadra koji je već zaposlen. Imamo prijave rukovodećeg kadra u RS jer tu odluke donose vlasti i ako nisu politički podoban kadar, ne mogu ostvariti prava”, kaže.
“Konkursi transparentni”
Erzumana Fukelj, predsjednica Udruženja direktora osnovnih škola kaže da ima razloga za nezadovoljstvo, ali da su konkursi transparenti i da inspekcija reaguje na žalbe onih koji smatraju da postoje greške prilikom bodovanja.
“Imate bodovne liste koje su transparente i kandidati se mogu žaliti ustanovi ukoliko je došlo do greške oko bodovanja. Prema podacima koje imamo u udruženju, inspekcija dolazi po nekoliko puta ako ima nekih sumnji oko bodovanja ili transparentnosti. Imali smo slučajeva gdje inspekcija naloži ponovno bodovanje. Ja zaista ne znam odgovor na pitanje kako se namještaju konkurs, ali znam proceduru kada se raspisuju konkursi koji se objavljuju po potrebi ustanove”, kazala je Fukelj.
Admir Šuvalić, predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, nauke i kulture Kantona Sarajevo ističe da je u prosvjeti od 2012. godine i da je član komisije i da nije bilo priče o tome da bi se dobio posao u prosvjeti treba platiti.
“Za područje KS kada je u pitanju srednje obrazovanje, ubijeđen sam da su minimalni problemi oko namještanja konkursa. Za KS odgovorno tvrdim da pravilnik i kriterij sigurno neće izabrati najboljeg kandidata, ali je smanjio mogućnost koruptivne radnje”, kaže Šuvalić.
Za kraj razgovora Fukelj je kazala da je za bilo kakvu zloupotrebu položaja predviđeno da ministarstvo smijeni direktora, ali se to nije desilo jer nije bilo dokaza za takvo nešto koliko je njoj poznato.