Foto: Tomas Damjanović
Svjetski dan močvarnih staništa obilježava se 2. februara jer je na taj dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru potpisana Konvencija o močvarama od međunarodne važnosti, naročito kao staništa ptica močvarica.
Konvencija obvezuje zemlje potpisnice na očuvanje močvara na vlastitom teritoriju i predstavlja okvir za međunarodnu suradnju u zaštiti i održivom korištenju močvarnih staništa.
Do sada joj je pristupilo 170 država, koje su čak 2341 područje proglasile vlažnim područjima od međunarodnog značaja.
‘Ramsarsko područje’ je močvarno stanište, osobito važno kao stanište ptica, bez kojeg zaštita prirode na globalnoj razini ne bi bila moguća.
Iz Centra za životnu sredinu ranije su rekli da je procijenjeno da je pred izumiranjem 25 posto močvarnih vrsta.
“Glavni uzroci nestajanja močvarnih staništa su isušivanja zbog poljoprivrede ili izgradnje, onečišćenje, eksploatacija njihovih resursa te klimatske promjene. Kada je riječ o močvarnim staništima u našoj zemlji, jedno od najvrjednijih je Zaštićeno stanište ‘Tišina’ koje je smješteno na teritoriji opštine Šamac”, ističu iz Centra.
U okviru projekta Sava Ties, koji se realizuje u BiH, Srbiji, Hrvatskoj i Sloveniji, a čiji je dio i Centar za životnu sredinu, tokom 2019. godine uspješno je završeno istraživanje i mapiranje prisutnosti i zastupljenosti stranih invazivnih biljnih vrsta.
Močvarna područja imaju poseban značaj za ptice močvarice, kojih preko dvije milijarde svake godine seli iz centralne i istočne Evrope preko evropskog kontinenta i Sredozemnog mora do zimovališta u sjevernoj ili centralnoj Africi.
BARDAČA- POLJE KUKURUZA
Kad u internet pretraživač Google ukucate pojam “Bardača”, prvi
podaci o njemu obavijestiće vas da je Močvara Bardača kompleks od 11
jezera smještenih između rijeka Save i Vrbas, sjeveroistočno od
Banjaluke u blizini grada Srbac. Uz to stoji da je rezervat površine 670
hektara dom za preko 170 različitih vrsta ptica. Ovo mjesto je
fascinantno za posmatranje ptica, lovci ga smatraju zabavnim za lov,
koji je dozvoljen, za razliku od Hutovog blata u Hercegovini, a
dozvoljen je takođe i ribolov, na svih 11 jezera koliko ima ovaj
rezervat.
Biljni i životinjski rezervat Bardača kod Srpca do prije nekoliko
godina predstavljao je jedinstveno prirodno bogatstvo za Republiku
Srpsku i cijelu BiH. Svjetski ramsardski komitet 2007. godine stavio je
ovaj rezervat na listu područja od svjetskog značaja, jer je na njegovoj
površini živjelo 178 vrsta ptica, a neke od njih su bile jedinstveni
endemski primjerci, pa je tako Bardača dobila međunarodnu zaštitu.
Bardača, nekad močvrno područje, sad je polje kukuruza.
Podsjetimo da je stanje na Bardači katastrofalno, ovo prirodno blago pretvoreno je u polja kukuruza.
Na ekološki problem u Komplesku Bardača stručnjaci već godinama upozoravaju, ali situacija se na ovom, nekad prirodnom blagu, nije promijenila. Sada je područje gdje su bila jezera pretvoreno u poljoprivredno zemljište na kojem je posađen kukuruz.
Danas imamo samo dva jezera, a njih 9 je pretvoreno u privatno poljoprivredno zemljište na kojem se sije kukuruz.
Naime, ekolozi već dugo upozoravaju na alarmantnost situacije u kojoj
se nalazi kompleks jezera Bardača. Veliki dio područja je isušen i
pretvoren u poljoprivredno zemljište, a sa
aspekta prisutnosti vode, vegetacije i životinjskih vrsta, učinjena je
nepopravljiva ekološka šteta
Bardača nekad
Bardača sad
