Iz budžeta svih nivoa u Bosni i Hercegovini godišnje se izdvaja oko 20 miliona KM za funkcionisanje političkih stranaka. Ako biste pitali građane, većina bi rekla da je to bačen novac s obzirom da stranke svojim djelovanjem ne doprinose boljem životu u zemlji. Naprotiv, imamo situaciju u kojoj stanovništvo sve više odlazi upravo zbog toga što se vlasti u ovoj zemlji godinama ne bave konkretnim stvarima i ne rješavaju probleme onih koji ih i finansiraju.
Građani skupo plaćaju (ne)rad stranaka
Razloga za uređenje oblasti finansiranja političkih stranaka u BiH je mnogo, a delegat Kluba Hrvata Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Zlatko Miletić odlučio je baviti se budžetskim finansiranjem stranaka. Tako će se na sjednici gornjeg doma državnog Parlamenta, zakazanoj za utorak, naći i Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o finansiranju političkih stranaka po hitnom postupku koji je predložio Miletić.
“Suština tog mog prijedloga je inicijativa od stotina građana širom Bosne i Hercegovine, koji kada su vidjeli koliko se novca podijeli političkim strankama u Bosni i Hercegovini, tražili su od mene da izađem s jednim takvim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o finansiranju političkih stranaka, gdje će se ukinuti finansiranje političkih stranaka iz budžeta na svim nivoima vlasti, s obzirom da je to riješeno tim jednim zakonom”, ističe za Buku Miletić.
Predložio je da se izbriše jedan stav iz člana 3. Zakona o finansiranju političkih stranaka a kojim se predviđa da se finansiranje političkih stranaka vrši iz budžeta.
“Političke stranke 80 posto finansiranja ostvaruju iz budžeta različitih nivoa. Po analizi CIK-a, u zadnjih 20 godina građani Bosne i Hercegovine u prosjeku su godišnje izdvajali 20 miliona, što znači da je za 20 godina utrošeno oko 400 miliona KM samo na finansiranje političkih stranaka u Bosni i Hercegovini. Ko god se razumije u ekonomiju ili bilo koji segment društvenog života u Bosni i Hercegovini može taj iznos da pretoči i izračuna šta smo sve mogli da uradimo da omogućimo bolji život građanima Bosne i Hercegovine. Od tog novca smo mogli otvoriti 20.000 radnih mjesta, mogli smo pomoći stotine ili hiljade ljudi koji čekaju u redu za neke lijekove. Dakle, u bilo kojem segmentu, da li socijale, penzionerima, bilo kome se moglo pomoći”, naglašava Miletić.
Predlagač pesimista, kolege mu već zamjerile
Osim što se ogroman iznos novca građana potroši za finansiranje stranaka, Miletić navodi kako predstavnici tih političkih stranaka kada dođu na vlast imaju itekako visoke plaće koje ponovo finansiraju građani ove zemlje.
“Na kraju, kada sve sagledamo nakon 30 godina i vidimo šta je urađeno, u suštini nije ništa. I onda, da neko od tih građana u dva navrata uzima novac, a da nisu unaprijedili život ili ga napravili boljim, mislim da to nije uredu i da je to sramotno. Zbog toga smatram da to trebamo pokušati promijeniti. Ja vjerujem da to neće probuditi svijest delegata sutra na Domu naroda, ja sam pesimista, s obzirom da su mi već neki iskazivali protest u smislu: ‘otkud to, što to, i kako to’. Ali evo, vidjet ćemo sve na sjednici, moje je da glas naroda u tom smislu proslijedim, i imam pravo to da tražim, a da li će oni prihvatiti ili odbiti, to je do njih”, govori nam Miletić.
S obzirom da na Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH godinama padaju prijedlozi zakona za koje se smatra da bi bili korisni za građane ili privredu, mnogi se pitaju zbog čega pojedine političke strukture smatraju da one trebaju biti privilegovane u odnosu na ostatak društva.
“Zbog toga što većina ljudi u politici gleda na političke stranke kao na privatna preduzeća. Moram reći da se najmanji novac za političke stranke izdvaja s državnog nivoa, veliki novac se izdvaja u entitetima, gradovima i općinama. Umjesto da se novac iskoristi za neke projekte u lokalnoj zajednici, on se koristi da se finansiraju političke stranke, što je nedopustivo. A, kada građani pokušaju da iniciraju da se ovaj problem riješi, onda imate hiljadu i jednu protiv i uglavnom pronalaze zemlje koje imaju takvu praksu. A neće da pronalaze zemlje koje nemaju takvu praksu. Recimo, imate Sjedinjene Američke Države, gdje se nikome nikakav novac ne daje iz budžeta, već se novac strankama daje članarinom, donacijama i na neke druge načine. A kod nas čak 80 posto finansiranja političkih stranaka ide iz budžeta, što je po meni nenormalno”, zaključuje Miletić.
Stranke imaju ogroman prostor za netransparentno finansiranje
Transparentnije finansiranje političkih stranaka je i obaveza koju Bosna i Hercegovina treba ispuniti na putu ka Evropskoj uniji, tako da je usvajanje novog zakona o finansiranju političkih stranaka u BiH jedan od 14 ključnih prioriteta Evropske komisije.
O manjkavostima u ovoj oblasti ranije su upozoravali iz Transparency International u BiH. Tako je ova nevladina organizacija u saradnji Centralnom izbornom komisijom BiH sredinom decembra prošle godine organizovala konferenciju na kojoj su izneseni prijedlozi za izmjene zakona, a koji sadrže preporuke relevantnih međunarodnih institucija kao što su GRECO, OSCE/ODIHR i EU, kao i međunarodne standarde za povećanje transparentnosti i integriteta političkog finansiranja.
Ivana Korajlić iz TI BiH tada je naglasila da stranke imaju ogroman prostor za netransparentno finansiranje te one primaju i troše mnogo više sredstava za kampanju nego što prijave, što je pokazao i monitoring TI BiH koji je prikazao razliku od 1,7 miliona KM prijavljenih troškova u odnosnu na ono što je realno kao i da je od 170 firmi koje su donirale sredstva političkim subjektima u 2022. godini, njih 70 dobilo ugovore o javnim nabavkama sa organima vlasti u toj godini.
No, pitanje finansiranja političkih stranaka ostalo je van prioriteta vlasti u Bosni i Hercegovini i još nikada od političkih aktera nismo čuli da se radi na ispunjenju ovog prioriteta Evropske komisije.