Radomir Predojević, nosilac liste SDP za odbornika u Skupštini Grada Banja Luka, cijeli svoj radni vijek proveo je u finansijama i investicionim ulaganjima, odnosno u privredi.
Kako biste opisali stanje privrede u Banjaluci ?
Tokom mog radnog vijeka, dobar dio se odvijao u boljem privrednom ambijentu, samo u Banjaluci imali smo Jelšingrad, Sintetik, Unis, Čajavec, Kosmos, Univerzal itd. Danas nijednog velikog sistema nema, a poslovni ambijent je više nego tužan. Evidentno je da je visok nivo sive ekonomije, nesiguran pravni sistem i još smo silom ratnih prilika postali suženo tržište, a imamo situaciju potpuno destimulativnu. Dolazi do velikog raslojavanja društva, a srednja klasa, koja je ključna za pokretanje i održavanje najvažnijih potreba cjelokupne društvene zajednice, skoro je uništena ili nestala. Takozvana srednja klasa je pod strašnim pritiskom – skoro svakodnevno se bori za osnovne potrebe, ugrožena im je egzistencija. Znamo da tačni podaci govore da nam je u školama iz godine u godinu smanjen broj učenika za po nekoliko hiljada. Te porodice su otišle odavde.
Kako vidite izlaz iz takve situacije?
Niz sistemskih mjera, zakonskih i podzakonskih akata, ali imajući u vidu nadležnost lokalne zajednice – subvencija koja bi se oslikavala kroz stvaranje novih poslovnih zona, industrijskih centara koji bi bili privlačni za strane ulagače. Banjaluka je geografski na idealnoj poziciji, nepunih sat vremena udaljena od EU, i sigurno možemo ponuditi građanima bolje uslove življenja. Zato su potrebni ljudi od integriteta i riječi, koji bi se i ličnim kontaktima zalagali za bolji privredni ambijent.
Kako zadržati mlade ljude da ne idu iz zemlje?
Banja Luka je nekad bila poznata kao grad mladih. Ja je vidim i danas kao grad ekonomskih šansi, naročito za mlade, a šta to znači? Administrativno rasteretiti samostalne preduzetnike, pojačati podršku kroz programe start up-a, obezbijediti podsticaje za interesna udruživanja, habove, otvaranje malih gradskih prostora po najnižim i simboličnim naknadama za umjetnike, različite grane kreativne industrije, za poslovno udruživanje mladih, kroz transparentniju raspodjelu sredstava. Ovaj grad, u ovom trenutku, bilježi jedan značajan broj mladih kreativaca koji proizvode odjeću, torbe, dizajnom su konkurentni na tržištu, ali uslovi za njihovo poslovanje su preteški, pa se odlučuju za prodaju putem Instagrama, Facebooka ili drugih društvenih mreža. Trebalo bi da Banja Luka predstavi svoje kreativce kroz pametno osmišljen zanatski centar, Gospodsku ulicu i da učini brojne proizvode dostupnim kupcima i posjetiocima.
Kao čovjek od riječi, šta biste vi mijenjali u Banjaluci?
Moj lični fokus i san je napredna, ekonomski stabilna i savremena Banjaluka, grad koji spaja Istok i Zapad u svom autentičnom duhu i nosi se sa svojom prošlošću jednako jako kao što ide u svoju budućnost. Vjerujem da ovaj grad ima veći kapacitet za otvorenost ka Evropi i evropskim vrijednostima, a to može se manifestovati kroz ekonomsko osnaživanje privrednih subjekata.
Koja bi bila vaša poruka za kraj?
Pozivam građane da budu odgovorni, prije svega prema sebi i najbližima, na način da izađu na izbore i donesu odluku ko su njihovi predstavnici u lokalnoj politici, u neredne četiri godine.
Na kraju mogu da dam riječ – učiniću sve da generacije koje dolaze, budu generacije koje ne odlaze, JA SAM ČOVJEK OD RIJEČI.