BiH se ubraja u demografski najugroženije države okruženja te bi u narednih 40 godina mogla ostati bez više od polovine trenutnog stanovništva.
Najveći problem zemlje je iseljavanje, i to cijelih porodica, što je vidljivo iz katastrofalnih i alarmantnih podataka domaćih i međunarodnih institucija da se u nekim dijelovima BiH gotovo petina djece nikada ne upiše u prvi razred osnovne škole.
Iz BiH odlazi ko god ima priliku, odlaze jednako i Bošnjaci, i Srbi i Hrvati. Od 2013. do 2023. zemlju je napustilo 600.000 stanovnika, a brojevi iz godine u godinu rastu. Mnogima je dosadilo čekati “da svanu bolji dani” koje im se obećava već godinama, a inflacija i izostanak rasta plata i one najveće protivnike odlaska tjeraju na promjenu mišljenja.
Masovno iseljavanje
Posao u zemljama Evrope, tačnije Njemačkoj i Sloveniji, tokom prošle godine posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH pronašlo je 13.490 radnika, odnosno svakog dana trbuhom za kruhom otišlo je njih više od 35.
Tako je lani radno mjesto u Sloveniji posredstvom spomenute agencije, koja za ovu zemlju vrši sva zapošljavanja, pronašlo 13.090 osoba, dok je za posao u Njemačkoj, gdje preko Agencije idu samo osobe sa završenom srednjom medicinskom školom opšteg ili pedijatrijskog smjera koje imaju položen stručni ispit u BiH i znanje njemačkog jezika na minimum B1 razini, izdano 400 radnih dozvola.
Ekonomisti ističu da su stvarni podaci o odlasku radne snage mnogo veći, posebno kada je riječ o Sloveniji i Austriji.
– Mnogo je onih koji bez posrednika odlaze u te zemlje na rad – ističu.
U 2023. Agencija za rad i zapošljavanje BiH posredovala je u zapošljavanju 400 medicinskih radnika u Njemačkoj. Koliko je situacija dramatična, pokazuje podatak Agencije – samo u periodu od sedam godina, od 2013. do 2020., u Njemačku je otišlo raditi 5.858 medicinskih radnika i njegovatelja iz BiH. Mladi tu zemlju uglavnom ne vide kao mjesto gdje će graditi svoju budućnost. Više od 50 odsto njih želi napustiti BiH zbog lošeg sistema obrazovanja, tržišta rada te korupcije.
Kao rezultat migracija u BiH, prema istraživanjima Vestminster fondacije za demokraciju, društvo BiH izgubi ukupno 1,5 milijardi evra svake godine. Migracije smanjuju potencijal za ekonomski rast, ali i za inovacije. Ulaganja u obrazovanje i stručnu obuku mladih postaju uzaludna ako oni svoju karijeru nastave izvan granica BiH.
Naprimjer, Bosna i Hercegovina godišnje uloži više od 150 miliona KM u obrazovanje visokoobrazovanih stručnjaka, ali veliki dio tog ulaganja koristi zapadnim ekonomijama koje apsorbuju kvalifikovanu radnu snagu. Ipak, ima i drugačijih primjera, onih svjetlih.
Naime, iako se trend odliva mozgova čini nepovratnim, postoje pozitivni primjeri povratka stručnjaka u regiju. Prema podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, u proteklih pet godina više od 15.000 ljudi, uglavnom visokoobrazovanih stručnjaka, vratilo se u zemlju kroz različite programe podrške povratku, piše Forbes.
Inicijative poput “Dijaspora za razvoj”, koju podržavaju UNDP i Švajcarska agencija za razvoj i saradnju, uspjele su privući stručnjake iz dijaspore da se uključe u razvoj lokalnih zajednica kroz edukaciju i otvaranje novih biznisa. Odliv mozgova i demografske promjene predstavljaju ozbiljan izazov za ekonomski razvoj Balkana, ali postoje rješenja. Uz ulaganja u bolje radne uslove, obrazovanje i podršku preduzetnicima, zemlje regije mogu stvoriti okruženje koje potiče zadržavanje mladih i povratak iseljenih stručnjaka.
Uspješni programi
Primjeri uspješnog povratka i ulaganja u lokalne zajednice pokazuju da, iako migracije predstavljaju izazov, one takođe mogu postati prilika za dugoročni razvoj ako se upravlja na pravi način.
Jedna od uspješnih priča o povratku svakako je ona iz Žepča. Naime, Ana i Bojan Mandura su postdiplomske studije upisali u Baselu, nakon čega ostaju u Švajcarskoj i ostvaruju važno radno iskustvo u oblastima online marketinga i mode. Poslije osam godina provedenih tamo, odlučili su se sa stečenim znanjem vratiti u BiH kako bi pokrenuli vlastiti posao. Danas su njihovi brendovi Lovidovi i Kuvet prepoznatljivi u proizvodnji obuće u čitavoj regiji. Čak 50 odsto proizvodnje izvoze na tržište EU, a ostatak ide prema zemljama u regionu.
Kroz grant program USAID projekta “Diaspora Invest” osigurali su podršku u nabavci mašina te sistema grijanja i hlađenja u proizvodnji. Investicija iz Žepča služi za inspiraciju i drugima. Zbog toga je USAID i razvio grant program za dodjelu bespovratnih sredstava. San Ane i Bojana Mandure postao je stvarnost. Rezultat je to njihovog vrijednog rada i vjere u posao koji rade. Za nadati je se da će njihov primjer pratiti i mnogi drugi. Direktorka Misije USAID u BiH Kurtni Čab smatra da ovakvi programi prave razliku u zajednici.
– Vlada Sjedinjenih Američkih Država preko USAID projekta “Diaspora Invest” podržava investicije dijaspore kroz program grantova koji je fleksibilan, jednostavan za prijavu i prilagođen potrebama preduzetnika. Ponosni smo što programi poput ovoga doprinose ekonomiji zemlje, omogućavajući investitorima iz dijaspore te ljudima iz BiH koji su se nedavno vratili u svoju domovinu da ubrzaju proces razvoja svojih poslovanja. Ove pozitivne priče o uticaju uspješnih investitora u lokalnim zajednicama služe kao inspiracija, kako ovdje tako i u inostranstvu – poručila je direktorka, prenosi Večernji list.