Zajedničke institucije, njih 74 na zajedničkom nivou, od 620 preporuka datih od strane revizora sproveli su tokom prošle godine samo 40 odsto, a najveća rak-rana su i dalje javne nabavke, ali i upravljanje postojećim voznim parkom.
Zaključeno je ovo u izvještaju Kancelarije za reviziju BiH, u kojem je sumarno analiziran rad institucija na nivou BiH za prošlu godinu. Revizori su još jednom upozorili na to da pojedine zajedničke institucije nisu efikasno i odgovorno upravljale voznim parkom, ali i da dalje ne postoje podaci o ukupnom broju i vrstama vozila kojima one raspolažu. Upozorili su i na to da pravilnik Savjeta ministara o službenim vozilima iz 2023. godine nažalost nije doveo do suštinskih izmjene kojima bi bile unaprijeđene uočene slabosti, a koje se prije svega odnose na transparentnost i kontrolu nad namjenskom upotrebom vozila.
Još veći problem je kod javnih nabavki. Prema navodima revizora, i pored svih ranijih upozorenja, bio je prisutan veliki broj slučajeva da prilikom raspisivanja javnih poziva i tendera nisu definisani jasni zahtjevi o profesionalnoj sposobnosti koje ponuđači treba da ispunjavaju. Istakli su da je ovaj problem posebno bio izražen kod kompleksnijih procedura javnih nabavki, a što je onda u značajnom broju slučajeva dovelo do poništenja postupaka javnih nabavki.
Posebna pažnja posvećena je pitanju stvarne konkurencije kod nabavki službenih i specijalizovanih vozila, ali i informatičke opreme i softvera koji su ujedno bili i najčešći vid takozvane “kapitalne” kupovine. Revizori u ovom dokumentu ističu da je primijećen veliki broj postupaka sa samo jednom kvalifikovanom ponudom, ali i da je postojao veliki broj uočenih slučajeva u kojima je došlo do otvorenog favorizovanja pojedinih firmi i proizvođača, odnosno robnih marki.
Nedostaci su konstatovani i u radu komisije za javne nabavke, koja se, kako je istaknuto, vrlo često nije pridržavala uslova iz tenderske dokumentacije. Na kraju je ukazano i na to da pojedini organi prilikom raspisivanja javnih nabavki nisu vodili računa ni o stanju na tržištu, što je onda posljedično negativno uticalo na planiranja neophodnih javnih nabavki.
Revizori su naveli da hitno mora biti riješeno pitanje i trajnog smještaja institucija BiH. Kako su pojasnili, iako su postojala odobrena sredstava u iznosu od 101,3 miliona maraka za rješavanje pitanja trajnog smještaja Uprave za indirektno oporezivanje BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu, Granične policije BiH i IDDEEA, realizacija ovih projekata nije se odvijala planiranom dinamikom. I dok ovi projekti čekaju realizaciju, samo tokom prošle godine je potrošeno nešto manje od 13 miliona maraka za plaćanje zakupa za smještaj pojedinih zajedničkih institucija BiH.
Na plate 80 odsto budžeta
Prema navodima revizora, zaključno s krajem prošle godine u zajedničkim institucijama radilo je 21.595 ljudi. Nažalost ni u ovom segmentu nije bilo sve najčistije. Kako su istakli, i dalje ne postoji jedinstven registar koji obezbjeđuje pouzdane podatke o broju zaposlenih na neodređeno i određeno vrijeme. Ukazali su i na to da je još neriješeno pitanje obračuna i isplate ličnih primanja, a što je važno s obzirom na to da rashodi po ovom osnovu učestvuju u ukupnim rashodima institucija BiH u rasponu od 75 do 80 odsto na godišnjem nivou