Što je to? I tko je Sam Altman? Priču donosi Deutsche Welle.
Kad pitate informatičare što je umjetna inteligencija, možda ćete
čuti stari primjer: pretpostavimo da računalo stavite u kuhinju da kuha.
Povrće ili meso postaje mekše što se duže kuha. No postoji iznimka koju
svi mi odlično poznajemo, ali će računalo morati napregnuti sve svoje
mogućnosti da je uopće prihvati: jaje kuhanjem postaje tvrdo.
Prvi korak UI-ja jest baratanje golemim količinama statističkih
informacija – skoro sve živežne namirnice će postati mekše kuhanjem. Ali
za jaje nije tek “statistički minimalna vjerojatnost” da će kuhanjem
postati tvrdo, nego termički proces u molekulama bjelančevina koje
računalu također treba “utuviti u čip”. Tek tada će računalo “znati” da
će i palačinke pečenjem postati tvrde, ali sve to (čovjeku) zvuči mnogo
jednostavnije nego kad to treba i napisati u računalnom kodu. Jer treba
povezati različite baze podataka i stvoriti logičnu cjelinu.
“Ma znam ja Vas!”
Kod “statističke vjerojatnosti” umjetna inteligencija je već odavno
prisutna: na temelju dosadašnjeg ili sličnog ponašanja će internetske
trgovine ponuditi proizvod koji bi “vas mogao zanimati”, tražilice – a
tu je onda i Microsoft zainteresiran sa svojom tražilicom Bing – će
naslutiti što tražite i najprije vam to ponuditi. I tu će analizirati
što ste do tada tražili, koje ste internetske adrese inače posjećivali,
gdje se nalazite, kamo se inače i fizički krećete po podacima vašeg
mobitela… Da sad i ne spominjemo kamere za nadzor postavljene po
gradovima.
“Zastrašujuće” možda jest mnoštvo osobnih i čak intimnih podataka
kojim se tako u svakom slučaju želi baratati, ali umjetna inteligencija
je jednostavno neophodna za mnoge zadaće koje bi se željelo prepustiti
računalima. Već kod autonomne vožnje će svaki iskusan vozač uglavnom
znati ako neki pješak ima namjeru prijeći cestu, ali će “automatski”
ignorirati stotine pješaka za koje to ne izgleda. Računalo će, dakle,
trebati previše dugo analizirati baš svaku moguću prijetnju – drugim
riječima, čak i uz vrlo brzo računalo, autonomno će vozilo u najboljem
slučaju voziti jako, jako sporo.
Kako si znao?
Jedino rješenje je umjetnom inteligencijom “objasniti” računalu na
što prije svega treba obraćati pozornost. Dakle, opet stvoriti “pametne”
veze među statističkim vjerojatnostima koje nisu same po sebi
očigledne.
Isto tako, takva umjetna inteligencija će možda doći do zaključaka za
koje možda neće znati što učiniti s njima: kupuju li osobe u plavoj
košulji radije kruške ili jabuke? Kojom nogom prvo krenu koračati
plavuše, a kojom crnke? Utvrđivanje takvih pravilnosti kojih ni sami
nismo svjesni može zvučati izuzetno neugodno.
Portal ChatGPT koji je razvijen u OpenAI-ju jest proizvod koji
mnogima zvuči jezovito: na temelju nebrojenih baza podataka on je u
stanju napisati odgovor na gotovo svako pitanje. I to u formi koja će
izgledati barem podjednako razumno koliko i tekst koji je napisao netko
barem sa završenom gimnazijom – što pak govori i o današnjoj razini
pismenosti uopće.
Tko je Samuel Altman?
37-godišnji šef tvrtke OpenAI je već s 8 godina napisao prvi program
za računalo i zanimalo ga je i što je to i kako nastaju te šarene slike
iza ekrana računala. On potječe s američkog srednjeg zapada, iz St.
Louisa u saveznoj državi Missouri, i u toj konzervativnoj sredini mu
nije bilo lako kad je u pubertetu shvatio da je “drugačiji”. Negdje sa
šesnaest godina je priznao svoju homoseksualnost, što ga je još više
vezalo uz virtualni svijet računala.
Svojom nadarenošću je dospio na ugledno sveučilište Stanford gdje je,
naravno, studirao informatiku. Ali i kao više drugih budućih
informatičkih mogula, prekinuo je studij kako bi imao vremena stvarati
svoju aplikaciju Loopt. 2014. je Altman postao predsjednikom
Y-Combinatora, legendarnog centra za start-upove u Silicon Valleyju, i
već tada je zarađivao ozbiljne iznose. Svoj je novac ulagao u tvrtke
koje su ga zanimale. “O tome sam razmišljao kad sam išao u duge šetnje”,
izjavio je na jednoj manifestaciji. 2015. je uz mnoge druge danas
poznate ličnosti Silicon Valleyja, kao što su Elon Musk i Peter Thiel iz
PayPala, osnovao OpenAI, “otvorenu umjetnu inteligenciju”, jer je
isprva, slično kao Linux, čitav koncept razvoja bio otvoren i besplatan.
Nužna spona s informatičkim gigantom
“Željeli smo prednosti umjetne inteligencije učiniti dostupnim što je
više moguće široj publici”, vjerovao je Altman. No to je velik zalogaj
koji traži goleme resurse, ali i koji je itekako zanimao i veoma
komercijalne informatičke divove. Suradnja je tako počela gotovo sama od
sebe: “OpenAI i Microsoft sad surađuju već više od tri godine. Sa
svojim partnerom smo stvorili umjetnu inteligenciju koja je sigurna i
koja će se pozitivno odraziti na društvo.”
Hoće li? Vlada već uzbuna među nastavnicima u školama i sveučilištima
jer je gotovo nemoguće otkriti je li neki školski ili seminarski rad
napisao čovjek ili ChatGPT. Altman razumije problem, ali i odgovara: “Mi
smo u jednom novom svijetu i u njemu će postojati tekstovi koji se
automatski stvaraju – i tome se moramo prilagoditi.”