Republika Srpska će se ove sedmice na Banjalučkoj berzi zadužiti
40 miliona KM.
Emisijom dugoročnih obveznica od 30 miliona KM, po kamatnoj stopi od 5,5 odsto, zadužila se danas, a dva dana kasnije, u četvrtak, planirana je aukcija trezorskih zapisa od 10 miliona KM.
Republika Srpska se danas zadužila za 30 miliona maraka emisijom obveznica na Banjalučkoj berzi, po kamatnoj stopi od 5,5 odsto.
„Planirani iznos aukcije trezorskih zapisa je 10 miliona KM
dok će stvarni iznos biti poznat nakon zaključivanja aukcije po jedinstvenoj
ravnotežnoj cijeni“, navedeno je u rješenju Ministarstva finansija RS.
Podsjetimo, prema Prijedlogu odluke o dugoročnom zaduživanju
Republike Srpske za 2023. godinu, odobreno je dugoročno zaduživanje Republike
Srpske u maksimalnom iznosu do milijardu i osamdeset miliona KM.
Najveći dio novca, 780 miliona maraka vlast će tražiti na
stranom finansijskom tržištu, dok bi se ostatak od 300 miliona posudio na
domaćem.
Istovremeno, prema prijedlogu Budžeta, u 2023. godini je za
otplatu duga planiran iznos od 1,150 milijardi KM, a u taj iznos su uračunate i
obveznice iz 2018. godine koje je Vlada prodala na Bečkoj berzi.
A iznos od od 1,150
milijardi KM je skoro petina budžeta od 5,38 milijardi maraka!
I dok u Vladi navode da ovako visok iznos duga koji dolazi
na plaćanje neće uticati na stabilnost budžeta, jer su, kako se navodi, prihodi
veći od rashoda, a očekuje se da će godina završtii sa manjom zaduženošću nego
što je to sada, ekonomisti su prilično skeptični.
Zaduživanje samo po sebi i ne bi bilo veliki problem kada bi
se ta sredstva iskoristila namjenski za rješavanje ekonomskih problema,
sprovođenja reformi ili obezbjeđivanje ekonomskog rasta. Nažalost, iz
dosadašnjeg iskustva vrlo dobro znamo da ta sredstva završe za krpljenje
budžetskih rupa, a neprestana zaduživanja za takvu namjenu ne mogu i ne smiju
biti rješenje.
Takođe po ko zna koji put postaje očigledno i nadležne
institucije kriju od građana kakva je stvarna situacija sa budžetom Republike
Srpske, odnosno da novca nemamo.
Ekonomista Igor Gavran kaže da iako ni Republika Srpska ni
Federacija BiH, a ni sama Bosna i
Hercegovina u cjelini nisu još uvijek “probili” neke teorijske granice
prezaduženosti, i sadašnji nivo duga je veliko opterećenje, a obzirom na trend
rasta kamatnih stopa i sve nepovoljnije uslove zaduživanja na tržištu i svaki
novi dug će to opterećenje još vise pogoršati.
Katastrofalno je, dodaje, da tako veliki dio budžeta mora
odlaziti na vraćanje dugova umjesto da se koristi za dobrobit građana, a
nažalost znamo da ta ranija zaduženja koja se sada vraćaju uglavnom nisu
iskorištena na najbolji način.
“Najbolji pokazatelj sa je to tako jeste da se bilo koji
nivo vlasti u BiH uopšte mora zaduživati nakon godine rekordnih javnih prihoda
u kojoj nisu učinili gotovo ništa za suzbijanje efekata inflacije i podršku
privredi i građanima. Da su raniji krediti iskorišteni za produktivne projekte
i ulaganja koja su dala rezultate onda bi se danas tu duhoviti vraćali od novih
prihoda a ne novih dugova. Ukratko, RS je već visoko zadužena i novi dugovi bi
morali biti posljedi a ne prvi izbor za pronalaženje sredstava. Kapacitet
servisiranja zaduženja je jako ograničen a svaki šalji rast obaveza ugrožava
mogućnost razvoja pa čak i održivosti”, jasan je Gavran.
Ekonomista Slaviša Raković za BUKU kaže da se prezaduženost
najlakše definiše kao nesposobnost za vraćanje dugova, a kako je u BiH na snazi
direktno zahvatanje u prihode od indirektnih poreza radi servisiranja dugova to
se onda manifestuje kao nesposobnost imanja održivog budžeta.
“U današnjoj situaciji imamo pojavu da lokalne zajednice
imaju umanjene prihode u odnosu na prošlu godinu, jer je na stolu manje prihoda
od indirektnih poreza zbog povećanja servisa dugova Republike Srpske. Vlada RS
će to nadoknaditi zaduženjem za refinansiranje, što opštine ne mogu da koriste.
Sve dok Vlada uspješno pravi zaduženja, govoriće se da nije prezadužena. Kako
će napraviti kompenzaciju opštinama za manjak prihoda ostaje da se vidi. U
svakom slučaju svjedočimo već dugo ovoj pojavi pojavi i smatram da to zaslužuje
odgovarajuća politička razmatranja”, ističe Raković.
Bankrot, kaže, nije izgledan, ali treba biti oprezan u
pogledu izvršavanja svih obaveza na svim nivoima vlasti, pogotovo u situaciji
kada nismo ni izbliza sanirali zdravstvo.
Jedno od rješenja koje predlažu ekonomisti su izmjene Zakona o unutrašnjem dugu i zaduženju Srpske, na način da se pitanje
zaduženja vrati u nadležnost Narodne skupštine Republike Srpske, koja treba da
bude kočnica prekomjernog zaduženja.