„Istorijski trenutak“ iz marta ove godine kada je Bosna i Hercegovina dobila preporuku Evropske komisije da se otvore pregovori, a potom i odluku zemalja članica o otvaranju pregovora o članstvu brzo je utihnuo. O EU putu se sve manje govori, političari se ne hvale, a BiH je propustila i prvu priliku za novac iz Plana rasta.
Naredni korak je usvajanje pregovaračkog okvira od strane zemalja članica i određivanje datuma za formalno otpočinjanje pregovora. Za to BiH treba ispuniti većinu koraka, i u svim koracima ostvariti napredak. Koliko je država odnosno njeni lideri daleko od toga, zašto je zatišje na EU putu, šta očekivati od novog ambasadora EU u BiH pitamo višeg analitičara Inicijative za evropsku stabilnost iz Berlina Adnana Ćerimagića.
BUKA: Čini se kako smo u BiH u šest mjeseci prešli put od ogromne euforije oko istorijskog otvaranja pregovora u martu do potpunog zatišja i blokada u septembru. Ko je kriv?
Volio bih da mogu kazati kako su za sve krivi bh. političari. Naravno, oni su obećali EU put, nešto do marta i uradili, a od tada su zastali i sada je BiH tu gdje jeste. Ali, EU i međunarodna zajednica nisu bili od pomoći.
Svega par dana nakon odluke o otvaranju pregovora, Visoki predstavnik je nametnuo izmjene izbornog zakona. Očekivano, uslijedila je uobičajena kritika i najava blokade iz Banja Luke.
Ono što je u javnosti bilo neočekivano, a što je ispod površine neko vrijeme itekako vrilo, je kritička reakcija EU institucija zajedno sa nekoliko zemalja članica. Pristup ključnih EU institucija koji je uslijedio dao bi se sumirati pod “ko je zakuhao (OHR), sada neka popravlja, a mi (EU) idemo na klupu.“ Iako nije nužno bio cilj, to je dalo dodatni negativni zamah Banja Luci.
Onda su došle potpuno iracionalne i pogrešne reakcije u Beogradu i Banja Luci na Rezoluciju o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda, i održavanje svesrpskog sabora. U međuvremenu, pritisnuta vlastitim rokovima, EU je u BiH morala sve svoje resurse fokusirati na sastavljanje reformske agende u okviru Novog plana za rast. A kao što vidimo, ni to do sada nije dalo neki konačan rezultat. Od ove sedmice smo i u izbornoj kampanji.
BUKA: Šta je sa ispunjavanjem uslova za formalno otvaranje pregovora o članstvu? Kada će biti usvojen pregovarački okvir i donesena odluka o datumu održavanja prve međuvladine konferencije?
Zemlje članice su u svojim zaključcima iz marta bile vrlo jasne. Svima dobro poznatih 14 ključnih prioriteta iz 2019. ostavljeno je za kasniju fazu pregovora o članstvu, a u fokus za naredni korak, po ugledu na Ukrajinu i Moldaviju, stavljeno je osam koraka koji su pratili kandidatski status iz 2022.
Među tim koracima je usvajanje potpuno novog Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, sudovima BiH, Programa integrisanja u EU koji će kazati koji nivo vlasti i koja institucija, na koji način, do kada, i uz koji novac će se usklađivati sa konkretnim EU zakonodavstvom i standardima. Zemlje članice su u svojim zaključcima čak ostavile prostor da BiH, kao u slučaju Ukrajine i Moldavije, ne mora u potpunosti napraviti svih osam koraka.
Međutim, od marta ove godine po pitanju provedbe osam koraka, osim nekih razgovora, nije urađeno ništa. U tom smislu, s onim što je do sada urađeno, teško je očekivati da Europska komisija preporuči naredni korak sa BiH.
BUKA: U najboljem slučaju, šta i do kada bi se trebalo dogoditi?
Redovni izvještaj Europske komisije o pripremljenosti BiH za članstvo u EU se očekuju u oktobru ili novembru. To je prilika da Europska komisija, na osnovu napretka u provođenju osam koraka, preporuči naredni korak, formalno otvaranje pregovora o članstvu.
Do tada bi BiH morala napraviti napredak u svim koracima, a većinu njih u potpunosti provesti. Do sada je tek jedan od osam koraka u potpunosti napravljen.
Dodatno, od BiH se očekuje i politički dogovor o sastavu i funkcionisanju bh. pregovaračkog tima. Iako ranije nije bilo neuobičajeno da se pregovarački tim dogovara u hodu, nakon odluke o otvaranju pregovora, Ukrajina i Moldavija su morale sve imati postavljeno prije formalnog otvaranja pregovora. Isto se sada očekuje i od BiH.
Ukoliko bi BiH sve svoje obaveze završila do predstavljanja izvještaja Europske komisije, onda bi u decembru ove godine, uz značajne diplomatske napore i podršku bh. prijatelja, mogli očekivati odluku zemalja članica EU o pregovaračkom okviru i datumu formalnog otvaranja pregovora.
Ali, ponavljam, za sada je BiH vrlo, vrlo daleko od toga.
BUKA: BiH je dobila novog ambasadora EU i Specijalnog predstavnika, Luigi Soreca. Da li će se on baviti tim pitanjima?
Predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen, je ranije ove sedmice a tokom svog govora u Bledu, najavila kako se finaliziranje reformskih agendi vezanih za Novi plan za rast očekuje do kraja septembra. To je sada neki najnoviji novi rok. Očekujem da će ambasadoru Soreci prvi prioritet biti pokrenuti razgovore koji će omogućiti BiH da uskoči na ovaj vlak Novog plana za rast. Nije tajna da EU zadnjih sedmica po tom pitanju nije radila ništa.
Ambasador Soreca je iskusni EU službenik i diplomata, dobar poznavatelj regiona, ali i BiH, za koju je bio zadužen u vrijeme vizne liberalizacije. Moj utisak je da mu neće biti potrebno dugo vremena da poveže konce i shvati mogućnosti i granice EU u BiH, te da će tokom svog mandata biti vrlo aktivan. Iz iskustva s ranijim EU ambasadorima u BiH, znamo da će to izazivati različite reakcije. Ali, da li će i koliko uspješan biti ovisit će prije svega od toga da li će nova Europska komisija imati konkretnu strategiju, plan i ciljeve za politiku proširenja EU. Ili ćemo kao do sada, tapkati u mjestu između povremenih „napada“ nazadovanja, entuzijazma i kakvog-takvog napretka.