“Ne radi se samo o rekordno niskoj razini već i o naglašeno silaznom trendu”, rekao je za CNN glaciolog Ted Scambos sa Sveučilišta Colorado Boulder. Za razliku od Arktika, gdje stopa gubitka morskog leda prilično dosljedno prati silaznu putanju kako se ubrzavaju klimatske promjene, antarktički morski led prolazi faze uspona i padova, što otežava razumijevanje mehanizma kojim kontinent i okolni ocean reagiraju na globalno zatopljenje.
“Je li ovo početak kraja?”
Ove dvije polarne regije su vrlo različite. Arktik je zapravo ocean okružen kontinentima, a Antarktika kontinent okružen oceanom. Antarktički led obično je tanji od arktičkog te ima veći porast zimi i strmiji pad ljeti. Prema klimatskim modelima, pad razine antarktičkog morskog leda trebao je biti sličan Arktiku, ali se donedavno regija nije ponašala u skladu s modelima.
Primjerice, 2014. je dosegao rekordnu razinu za zimski pokrov, što je išlo u prilog hipotezi da globalno zagrijavanje nema tako velik utjecaj na Antarktiku. Ali 2016. se nešto promijenilo – znanstvenici su uočili nagli silazni trend. Isprva su to neki pripisali uobičajenoj varijabilnosti ovog iznimno složenog kontinenta, s njegovim raznolikim, isprepletenim klimatskim sustavima.
No nakon dvije uzastopne godine rekordno niske razine morskog leda, znanstvenici su se zabrinuli. “Pitanje je jesu li klimatske promjene doprle do Antarktike? Je li ovo početak kraja? Hoće li ubrzo zauvijek nestati morski led”, pita se oceanograf i fizičar Christian Haas s instituta Alfred Wegener u Njemačkoj.
Faktori koji utječu na pad razine leda
Na ovakvu nisku razinu leda je možda utjecalo nekoliko faktora, poput vjetra, oceanske struje i temperature vode. Naime, temperature zraka bile su više od uobičajenih u dijelovima Antarktike, oko 1.5 Celzijevih stupnjeva iznad prosjeka, te je bio i jači pojas zapadnih vjetrova koji kruže Antarktikom i mogu povećati otapanje morskog leda.
Snaga vjetrova je djelomično povezana s klimatskim promjenama, kao i rupom u ozonskom omotaču iznad kontinenta. “Također postoje naznake da se morski led topi zbog topline zarobljene neposredno ispod površine oceana, koja se miješa s gornjim slojem vode. Ako je ta teorija točna, onda to ima velike implikacije na stabilnost antarktičkog ledenog pokrova”, rekao je Scambos.
Na nekim područjima Antarktike se već neko vrijeme bilježe alarmantne promjene. Antarktički poluotok, lanac ledenih planina koji strši sa zapadne strane kontinenta, jedno je od područja na južnoj polutci koja se najbrže zagrijavaju.
Carlos Moffat, oceanograf sa Sveučilišta Delaware, koji se upravo vratio s istraživačkog putovanja na Antarktičkom poluotoku, rekao je za CNN da se nizak morski led i vrlo visoke temperature oceana “dramatično razlikuju od onoga što smo promatrali posljednjih nekoliko desetljeća”.
“Izgleda da se nešto promijenilo na Antarktici”
Prošle su godine znanstvenici objavili da se ubrzano otapa golemi ledenjak Thwaites na Antarktici, poznat i kao “ledenjak sudnjeg dana”. Znanstvenici procjenjuju da bi globalna razina mora mogla porasti za oko 3 metra ako se on u potpunosti otopi, što bi imalo katastrofalne posljedice za mnoge obalne gradove diljem svijeta.
Za sada se ne zna hoće li ponovno porasti razina morskog leda na tom području s obzirom na to da je Antarktika poznata po svojim oscilacijama. Znanstvenicima će trebati još najmanje pet godina promatranja kako bi mogli procijeniti o kakvom se točno trendu radi. No Scambos je ipak zabrinut: “Izgleda da se nešto promijenilo na Antarktici i da su stvari prilično dramatične.”