Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske (FZO RS) sklopio je ugovor o kreditnom zaduženju od 100 miliona KM s Novom bankom, iako dugovanja za doprinose iznose čak 177 miliona KM!
Kredit će se realizovati u nekoliko plasmanova, od čega je do 30. juna 2024. povučeno 20 miliona KM.
“Ukupan iznos otplate kredita na godišnjem nivou iznosi 6,43% redovno ostvarenih prihoda FZO RS, što
je znatno manje od dozvoljenog limita od 18%. Zaključno sa 30. junom ove godine, obaveze Fonda po osnovu kredita iznose 174,5 miliona KM, što je blagi pad u odnosu na kraj 2023. godine kada su iznosile 174,9 miliona KM. Nasuprot tome, dug prema Fondu za doprinose za zdravstveno osiguranje iznosi oko 177 miliona KM, što ukazuje na to da redovna uplata doprinosa može smanjiti potrebu za kreditnim zaduživanjem”, ističu u Fondu za BUKU.
Naglašavaju i da troškovi za finansiranje zdravstvene zaštite kontinuirano rastu i u 2023. godini su povećani za 118 miliona KM u odnosu na 2022. godinu, posebno u segmentu bolničke i primarne zdravstvene zaštite, troškova lijekova i refundacija neto plate za vrijeme bolovanja.
Smanjenje stope doprinosa za zdravstvo sa 12% na 10,2% dodatno je, kažu, takođe opteretilo Fond sa procijenjenim godišnjim gubicima od oko 111 miliona KM.
BRISANJE SA LISTE UMJESTO STVARNE SANACIJA FINANSIJSKOG
STANJA
A da su zdravstvene ustanove u Republici Srpskoj u ogromnoj finansijskoj dubiozi godinama je dokumentovala Poreska uprava RS.
Prema njihovim objavama listu najvećih najveći dužnika za poreze i doprinose po pravilu je predvodio Univerzitetsko klinički centar RS, a društvo u top 10 su mu najčešće pravili Klinički centar Istočno Sarajevo, Bolnica Sveti apostol Luka i Bolnica Foča.
Međutim, od 30. septembra prošle godine UKC RS i druge bolnice izbrisane su sa liste najvećih poreskih dužnika!
Poreska uprava Republike Srpske objasnila je da je razlog njihovog “brisanja” odgoda plaćanja poreskog duga na godinu dana, u skladu sa Zaključkom Vlade RS.
Prije “brisanja”, zaključno sa krajem juna prošle godine UKCRS je bio ubjedljivo najveći dužnik u RS sa 53,5 miliona maraka, a zanimljivo je I to što je ova ustanova uspjela za samo tri mjeseca- od marta do juna prošle godine svoj dug povećati za 3,2 miliona maraka.
Bolnica “Srbija” iz Istočnog Sarajeva prije godinu dana imala je dug od 30,3 miliona maraka, a bolnica „Sveti Vračevi“ Bijeljina 15,2 miliona KM.
Univerzitetske bolnice Foča i Bolnice Gradiška, su dugovale 16,4 miliona KM, odnosno 15,4 miliona maraka i nalazile su se na 4, te 6. mjestu.
Bolnica “Dr Mladen Stojanović” Prijedor, koja se nalazila na devetom mjestu, imala je dug od 9,2 miliona KM.
NAJVEĆI PROBLEM SU DIREKTORI
Sve veće zaduženje zdravstvenog sektora u Republici Srpskoj, posebno od strane Fonda zdravstvenog osiguranja i primarnih nivoa zdravstvene za BUKU je prokomentarisala prim. dr Zorislava Lukić, predsjednica Samostalnog sindikata radnika u zdravstvu i socijalnoj zaštiti Republike Srpske.
Ona smatra da su naš najveći problem neodgovorni direktori.
“Priznajem da ima časnih izuzetaka, ali opet samo izuzetaka. Ni jedan direktor javne zdravstvene ustanove nije sankcionisan, a ja sam u Samostalnom sindikatu od osnivanja i pažljivo to pratim. Većina zdravstvenih
ustanova posluje sa gubitkom, podižu se krediti za plate radnicima, ne uplaćuju se doprinosi, godinama se ne isplaćuju ostale naknade, pa čak direktori i pomoćnici direktora dolaze na posao kada im to padne na pamet”, ističe Lukić dodajući da ji svima u sindikatu jasno da se direktori postavljaju po političkoj osnovi, ali vladajući trebaju da izaberu najbolje i najsposobnije, a da smijene one koji direktno upropaštavaju zdravstveni sistem.
PRELAZAK NA ALTERNATIVNE IZVORE PRIHODA
Problemom održivosti sadašnjeg modela finansiranja zdravstvene zaštite bavili su se brojni ekonomski stručnjaci i davali određene preporuke kako bi u budućnosti taj model mogao da izgleda. Jedno od rješenja
ponudili su Marko Matić i Ognjen Đukić u analizi Sistem zdravstvene zaštite u BiH -Finansijski izazovi i opcije za reforme.
Njihova analiza je pokazala da sadašnji model karakteriše izrazito visoka zavisnost sistema od doprinosa zaposlenih što nije optimalno rješenje za BiH imajući u vidu nisku stopu zaposlenosti i proces starenja stanovništva. Ovakav model, zaključuju, uz rastuće troškove i potrebe zdravstvenog sektora, dovodi do nedostatka sredstava, stvaranja gubitaka i akumulacije dugova. Takođe, doprinosi predstavljaju relativno „regresivan“ način za finansiranje zdravstva jer ne oporezuju druge vrste prihoda koje ostvaruju uglavnom bogatije grupe stanovništva, kao npr. dobit, dividenda ili prihodi od imovine.
Naglašavaju da problem održivosti finansiranja zdravstvene zaštite nije karakterističan samo za BiH već i za većinu evropskih zemalja koje koriste tzv. Bizmarkov model.
Ipak, u zemljama EU se u posljednje vrijeme može uočiti trend kretanja prema „miks modelu“ kod kojeg i drugi izvori finansiranja, osim doprinosa, dobijaju veće učešće.
“Radi se diverzifikovanju izvora finansiranja na način da se obezbjeđuju alternativni prihodi bilo kroz povećanje budžetskih transfera fondovima zdravstvenog osiguranja, uz prethodnu adekvatnu preraspodjelu unutar budžeta, ili uvode dodatni namjenski prihodi npr. povećanje i/ili uvođenje novih akciza na duvan, alkohol, gorivo, pića štetna po zdravlje i luksuzne proizvode. Ciljani nameti koji oporezuju proizvode štetne po zdravlje stimulišu smanjenje korištenja tih proizvoda i obezbjeđuju dodatne prihode za finansiranje troškova liječenja nastalih kao posljedica njihovog konzumiranja”, pojašnjava Marko Matić dodajući da kada se sve uzme u obzir, čini se da BiH nema mnogo izbora osim da i ona krene u pravcu većeg oslanjanju na tzv. „nedoprinosne“ prihode.