Već mjesecima se izvještava o napadima otrovnim plinom na škole za
djevojčice u Iranu. Diljem zemlje je pogođeno više od 1000 učenica.
Unatoč strogom nadzoru države, vlasti kažu da ne znaju tko se krije iza
toga, piše Deutsche Welle.
Od studenog 2022. su sve češća izvješća u Iranu o
nerazjašnjenim trovanjima u školama za djevojčice i domovima za
studentice. Dosad je više od 1000 učenica u 15 iranskih gradova, kako se
navodi, bilo izloženo plinskim napadima. Pogođene djevojčice i djevojke
su za državne medije izjavile da su odjednom osjetile miris „kao od
trulog voća, pokvarenih jaja ili jakog parfema” te da nisu više mogle
disati. Neke od njih su pale u nesvijest te su ih prijateljice morale
odnijeti na svjež zrak. Mnoge su završile u bolnici.
„U 90 posto slučajeva se to dogodilo zbog stresa”, tvrdio je iranski ministar unutarnjih poslova Ahmad Vahidi u srijedu na jednoj pres-konferenciji. Iranski predsjednik Raisi ga je ovlastio da istraži te slučajeve. Zamjenik ministra zdravstva Yunus Panahi je
izrazio sumnju kako je cilj tih napada zatvaranje škola za djevojčice.
Parlament se također posvetio toj temi, državni odvjetnik Montazeri je pokrenuo istrage.
„Roditelji prosvjeduju ispred škola”, kaže jedna 47-godišnja majka iz
Teherana u razgovoru s Deutsche Welleom. „Mnogi razmišljaju o tome da
svoju djecu više ne šalju u školu. Moja odrasla kćerka je studentica.
Ona nam je ispričala da su napadi otrovnim plinom u domovima započeli za
vrijeme prosvjeda održanih diljem zemlje. Već mjesecima postoje
izvješća o tome, ali ih nitko nije uzeo zaozbiljno.”
Koordinacijsko vijeće iranskog nastavničkog sindikata je za naredni
tjedan pozvalo na prosvjedne akcije diljem zemlje. „Tko god da se krije
iza ovih napada bi trebao znati da je sigurnost učenica i učenika naša
crvena linija”, poručio je putem društvenih mreža Mohammed Habibi,
najistaknutiji član iranskog nastavničkog sindikata u Teheranu. Habibi
je proteklih godina više puta uhićen zbog poziva na štrajk.
Na internetu se mogu naći brojne vijesti i videi o otrovanim
djevojčicama i studenticama iz različitih dijelova zemlje. Nitko ne
vjeruje u to da su ti očito koordinirani napadi izvršeni slučajno, kako
je istaknuo ministar unutarnjih poslova Vahidi. Njega Interpol već
godinama traži zbog optužbe da je 1994. bio uključen u bombaški napad na
židovski centar u Buenos Airesu u kojemu je ubijeno 85 ljudi. A ipak je
2021. tog vojnog dužnosnika predsjednik Raisi imenovao ministrom
unutarnjih poslova Irana.
Novinarka Moloud Hajizadeh je oprezna po pitanju
Vahidijevih izjava. „Aparat moći u Iranu je u proteklih deset do
petnaest godina u zemlji instalirao gustu mrežu nadzornih kamera. Vlasti
znaju čak tko, kad i u kojem automobilu je bio bez marame na glavi.
Vlasnik automobila odmah dobiva sms upozorenja. Sigurnosne vlasti navode
da čak točno znaju tko je i kad i u kojoj prosvjednoj akciji bio
aktivan. Prosvjednike se često nekoliko dana kasnije uhiti kod kuće. A
sad kao nemaju pojma kako je otrovano više od 1000 učenica?!”
Hajizadeh je nekoliko puta bivala uhićena zbog izvještavanja o
prosvjednim pokretima u Iranu. Posljednja kazna joj je bila izrečena u
siječnju 2021. na godinu dana zatvora. No prije nego što je trebala
otići u zatvor, uspjela je pobjeći u egzil te danas živi u Norveškoj.
„Pratim te napade od studenog i izvještavam o tome na internetu.
Podsjećaju me na napade kiselinom u gradu Isfahanu 2014. godine. Tada je
veći broj žena u Isfahanu napadnut kiselinom zato što nisu korektno
nosile hidžab. Bili su to organizirani napadi mladih muškaraca koji
nikad nisu uhićeni, isto kao što je sad slučaj kod ovih organiziranih
napada”, smatra ova novinarka.
Do prvih napada je došlo u gradu Kom koji je za šijite sveti grad i koji
je vrlo konzervativno orijentiran. Ekstremističke skupine u Iranu
zahtijevaju zabranu pohađanja nastave za djevojčice. Kad su se u
studenom 2022. na internetu pojavile prve vijesti o misterioznim
trovanjima u školama za djevojčice u tom gradu, u Iranu su se tada
održavali prosvjedi diljem zemlje. Povod tih prosvjeda je bila smrt
22-godišnje Mahse Amini, jer nije nosila hidžab onako
kako „moralna policija” smatra da to treba. Amini je u pritvoru podlegla
ozljedama koje joj je nanijela „moralna policija”.
Iransko vodstvo predbacuje novinarima i „stranim silama” da su
potpirivali te prosvjede. A iza napada otrovnim plinom se navodno kriju
Izrael i oporbeni „narodni mudžahedini”.