Stanje na bojištu u Harkivskoj oblasti stabiliziralo se.
Više nema opasnosti da bi ruske snage mogle naglim prodorima pokušati opkoliti grad. Dapače, nemaju ni velike izglede da se približe na dvadesetak kilometara od njega kako bi dalekometnom topništvu omogućile gađanje središta grada. Međutim, to ne znači da su posve odustale od tih ciljeva, prenosi Index.
Na sigurnoj udaljenosti od 90 kilometara od ukrajinsko-ruske granice Ruske snage pripremaju se za novu ofenzivu. Zelenski nije mogao reći hoće li te svježe postrojbe krenuti prema Harkivu ili ući u Sumsku oblast. U svakom slučaju, dodatno će razvući ukrajinske snage koje su već sada prenapregnute.
Zbog toga je Zelenski još jednom zatražio dozvolu da zapadnim oružjima napadne ciljeve u Rusiji. Dosadašnja zabrana omogućava ruskim zapovjednicima sigurno gomilanje postrojbi, oružja, streljiva i goriva na desetak kilometara od granice. Taman toliko da budu van domašaja ukrajinske artiljerije. Naravno da ukrajinska vojska ima mogućnost sve to napasti, ali sva su ta oružja došla sa Zapada.
Svađa na Zapadu
Istog tog Zapada u kojem političke vođe vode ogorčene verbalne “bitke”. Na jednoj strani su predsjednik Biden i kancelar Scholz koji tvrde da bi takva dozvola značila izravno uvlačenje NATO-a u rat s Rusijom. Naravno, tu je i premijer Orban koji se zalaže za “mir”, zbog čega je Mađarska blokirala 6.5 milijardi eura pomoći Ukrajini iz fondova EU.
S druge strane su više-manje svi ostali. Predvode ih čelnici baltičkih država, ali i glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg. Po tom pitanju podržala ga je i Parlamentarna skupština NATO-a 27. svibnja s 200 glasova za od ukupno 274. Službeno priopćenje ne otkriva tko je glasao za, a tko protiv.
Tu je, naravno, i britanski ministar vanjskih poslova David Cameron, koji je 3. svibnja u Kijevu izjavio, po ukrajinskim medijima, kako ukrajinska vojska smije koristiti britansko oružje za napade na ciljeve u Rusiji. A po britanskim, izjava je glasila kako bi ukrajinska vojska trebala smjeti koristiti britansko oružje za napade na ciljeve u Rusiji. Na kraju se pokazalo da su britanski mediji bili točniji jer do sada nijedan krstareći projektil Storm Shadow nije pogodio ništa unutar Rusije.
Ukrajinski portali specijalizirani za vojna pitanja objavili su 26. svibnja da je Švedska prva država koja je službeno dozvolila uporabu svog oružja za uništavanje ciljeva u Rusiji. Ta se tvrdnja temelji na pisanom odgovoru tamošnjeg ministarstva obrane dnevnom listu Hallandsposten, tj. njihovom novinaru Alexu Voronovu. Rečenica “Prema međunarodnom pravu, Ukrajina ima pravo braniti se vojnim djelovanjem i na neprijateljskom nacionalnom teritoriju sve dok je to u skladu s ratnim pravilima” protumačena je kao odobrenje švedskog ministarstva obrane da se oružjem isporučenim iz Švedske gađaju ciljevi u Rusiji. Iako se zapravo govori tek o načelnom pravu samoobrane.
Švedsko oružje Ukrajini
Kad bi se pokazalo točnim da Švedska odobrava napade svojim oružjem na ciljeve u Rusiji, to bi ukrajinskoj vojsci otvorilo neke zanimljive mogućnosti. Osam samovoznih haubica Archer, isporučenih u studenom 2023., ima domet od 40 km. Dovoljno da se Rusi ne osjećaju sigurno desetke kilometara u svom teritoriju. Rusko ministarstvo obrane tvrdi da ukrajinska artiljerija već sada koristi zapadno topništvo za gađanje ciljeva u Rusiji.
Značajno važnije oružje koje je Švedska isporučila Ukrajini je Ground Launched Small Diameter Bomb (GLSDB). Kombinacija je to jedreće bombe Small Diameter Bomb i raketnog motora M26 koja se koristi u američkom višecijevnom lanseru raketa M270 MLRS. Ona omogućava maksimalni domet od 150 kilometara te uništavanje i najbolje branjenih ciljeva. Prvi su GLSDB projektili Ukrajini isporučeni početkom 2024. godine. Prvo zabilježeno borbeno djelovanje bilo je u veljači.
Prvi od dva problema s GLSDB-om je da ga zajednički proizvode švedski SAAB i američki Boeing. To znači ništa od gađanja ciljeva u Rusiji bez dozvole Bijele kuće.
Veći problem
Drugi, znatno veći problem je što su Rusi uspjeli osmisliti obranu ne samo protiv GLSDB-a već i svog oružja koje se navodi pomoću GPS signala. GPS je skraćenica od Global Positioning System. Osmišljen i razvijen od američke vojske koristi 32 satelita koji su u geostacionarnoj orbiti. Iako prvotno namijenjen isključivo američkoj vojsci, vrlo brzo je našao komercijalnu namjenu.
Način djelovanja GPS sustava je da sateliti odašilju kodirane radiosignale o poziciji u odnosu na Zemlju. Na taj način uz najmanje dva satelita navigacijski uređaji na zemlji mogu odrediti poziciju. S povećanjem satelita koje navigacijski uređaj “vidi”, povećava se i preciznost.
GPS je vrlo brzo postao sveprisutan. Ne samo u navigacijskim uređajima već i pametnim telefonima i puno više. Isto tako našao se skoro u svim zapadnim “pametnim” oružjima kao jednostavno i jeftino navigacijsko rješenje. Upravo je ta ovisnost o GPS-u sad ogroman problem za Ukrajince.
Rusi su u Ukrajinu te u područja koja graniče s njom dopremili velik broj sustava za elektronsko djelovanje koji ometaju GPS signale. Dva su principa djelovanja. Jedan je da sustav za ometanje velikom snagom djelovanja “pokrije” signal satelita. Drugi je da sustav za ometanje šalje lažne signale koji oponašaju signal satelita. Posljedica je da pametna oružja navođena GPS-om postanu “glupa”, tj. da se doslovno izgube.
Jedan od sustava koji se pokazao jako osjetljiv na ometanje GPS-a upravo je GLSDB. Ukrajinci su njime pokušali napasti važne ciljeve, prije svega zapovjedna mjesta. No ona su bila dobro štićena elektronskim protumjerama pa su projektili promašivali. Na kraju su Ukrajinci odustali od GLSDB-a. Jedreće bombe GBU-39 SDB odvojili su od raketnih motora i sad ih koriste u prvotnoj namjeni s borbenih aviona. Ukrajinski izvori tvrde da GBU-39 ima znatno veću preciznost kad se odbaci iz aviona nego kad ga se lansira kao GLSDB.
Ukrajinski problem je što ruski sustavi za ometanje GPS-a podjednako dobro djeluju i protiv drugih zapadnih oružja. The Washington Post i New York Times su 24. i 25. svibnja objavili velike tekstove o tom problemu. Tako se u tekstu u NYT-u tvrdi da je efikasnost vođenog projektila koji se ispaljuje iz haubice M982 Excalibur s početnih 55 (od siječnja do kolovoza 2023.) pala na nekoliko posto. Posljedično, ukrajinska vojska ga je prestala koristiti.