Prošle godine je kanadska firma Student Marketing Agency u svoj svakodnevni rad uvela autonomnog menadžera temeljenog na umjetnoj inteligenciji.
Novi je AI šef radio usporedo s ljudskom verzijom i oduševio i šefa i zaposlenike.
Stariji menadžer u kanadskoj kompaniji koja zapošljava studente da vode marketing za male biznise Hannu Rauma bio je pod velikim stresom. Upravljanje s 83 zaposlenika ga je iscrpljivalo. No, sve se promijenilo u oktobru prošle godine kada je firma počela koristiti autonomnog menadžera američke kompanije Inspira.
Novi šef radio je pomoću umjetne inteligencije (AI) i pomagao je napraviti raspored zaposlenika koji rade na daljinu i imaju fleksibilno radno vrijeme i planirao njihove zadatke unaprijed.
Provjeravao je redovno koliko vremena troše na pojedine zadatke, slao im podsjetnike o rokovima i redovne poruke kojima je provjeravao status zadataka. Bilježio je pritom i koliko se vremena radilo na zadacima za pojedine klijente kako bi im se u skladu sa tim mogao kasnije ispostaviti račun. AI šef davao je i jezičke savjete za poboljšanje napisanih tekstova, odgovarao na pitanja vezana uz posao i automatski ažurirao sve napretke u radu na glavnom portalu.
Rauma za svog kolegu ima samo riječi hvale jer te su mu asistencije značajno smanjile nivoe stresa s kojima se prije suočavao, a zaposlenici su, piše BBC, radili brže i bili su produktivniji.
“Mogu se fokusirati na rast kompanije i na pozitivne stvari. Dobio sam nekoliko godina života, sigurno”, kaže Rauma koji tvrdi i kako mu se poboljšala kvaliteta odnosa sa zaposlenicima s kojima je prije razgovarao jedino o problemima, a sada se mogu dotaknuti raznih tema.
Taj je menadžer i 26 od njegovih 83 zaposlenika učestvovali su u studiji Inspire i Univerziteta Columbia, Arizona i Wisconsin kojoj je cilj bio usporediti rad AI i ljudskog šefa.
Učesnici su bili podijeljeni u tri grupe – jednu je vodio čovjek, drugu AI šef, a treću oboje i šef od krvi i mesa i AI šef.
Rezultati su pokazali kako je AI šef uspio motivisati 44 posto zaposlenika da unaprijed isplaniraju svoj radni dan i 42 posto ih nije kasnilo na posao. Ljudski šef je u poticajima da isplaniraju dan bio tek nešto uspješniji, 45 posto, a u njegovoj se smjeni 44 posto zaposlenika ulogovalo na vrijeme. Međutim, kada su se udružili ti su rezultati skočili na 72 posto, odnosno 46 posto.
Uprkos tome što je studija statistički mala i koncentrisana na određenu vrstu radnika i područje rada, njeni rezultati ukazuju na zanimljive implikacije za kompanije koje uvode AI alate.
Talas zamjene dijela zaposlenika s AI je već počeo
Kompanije UPS, Klarna, Dell i druge najavile su značajna smanjenja radnih mjesta ove godine jer će mnoge pozicije zamijeniti umjetnom inteligencijom. Profesor Pol Turman sa Univerziteta Columbia u Njujorku tvrdi da bi potpuna zamjena ljudskih zaposlenika na tim pozicijama za AI bila pogreška.
“Srednji menadžment je najključniji sloj u svakoj organizaciji”, kaže profesor. Mentorstvo i uočavanje problema koje samo ljudsko oko vidi te prilagođavanje tome nešto je što samo ljudski menadžer može odraditi kako treba. Takođe, AI alati ne bi smjeli postati alati za strogi nadzor koji mjere svaku minutu koju je zaposlenik proveo na ručku i bilježe je li pojeo dovoljno salate ili ne. “Ne želimo ići tako daleko. Treba naći pravi način da se ohrabre dobra ponašanja.”
Ipak, možda je najnezgodnije vezano uz AI šefove njihova ranjivost, odnosno kibernetička sigurnost, upozorava Džejms Bor, direktor konsultantske firme za kibernetičku sigurnost Bores.
„Ako imate AI šefa i dali ste mu sve procese, procedure i intelektualno vlasništvo kompanije, neko ga može hakovati i klonirati, odnosno zatražiti otkupninu za povrat podataka,” kaže Bor.
Navodi i da će jako teško biti ponovo pronaći ljudi jednom kad ih se otpusti i zamijeni umjetnom inteligencijom. Što se više kompanija automatizuje i ljudi zamijene tehnologijom, to je firma manje otporna i lakše zamjenjiva