Francuska vlada ovog mjeseca je donijela naredbu prema kojoj supermarketi u ovoj zemlji moraju na svojim policama označiti proizvode kod kojih je došlo do smanjenja gramaže, a koji su zadržali staru cijenu
Ova odluka se odnosi samo na upakovane proizvode. Na nezapakovanu robu i proizvode koji se pakuju na prodajnom pultu, poput na primjer mesa i sira, nije potrebno stavljati naljepnice.
Od ove uredbe izuzete su prodavnice čija je površina manja od 400 kvadratnih metara. U njoj se takođe navodi da u slučaju nepoštivanja ovog pravila, koje se u Franuskoj počelo primjenjivati početkom sedmice, pojedinac može biti kažnjen sa 3.000 evra, dok se firmi može izreći kazna i do 15.000 evra.
Vladinom mjerom nastoji se obuzdati šrinkflacija i ona bi trebala omogućiti bolju informiranost potrošača o tome kakve proizvode kupuju.
Šrinkflacija je prevara
– Šrinkflacija je prevara kojoj ćemo stati na kraj. Želimo vratiti povjerenje potrošača, a povjerenje ide ruku pod ruku s transparentnošću – rekao je francuski ministar finansija Bruno Le Maire.
Da šrinkflacija nije uzela samo maha u Francuskoj već globalno, pokazuju i primjeri u našim supermarketima.
– Šrinkflacija koja se dešava vrlo svjesno je urađena, i ona se uvijek dešava kada su inflacije u pitanju, međutim, kod nas je krenula mnogo prije u odnosu na inflanciju od 2020., pa na ovamo, koja je izražena još uvijek – kaže Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženje za zaštitu potrošača „DON“ iz Prijedora.
Ona kaže da je na domaćem tržištu u smanjenoj gramaži ali ne i sa smanjenom cijenom, prvo bila primijećena čokolada inostranih proizvođača od 80 grama. Vremenom spisak proizvoda postajao je duži.
– Na našem tržištu nećete ni od domaćih proizvoda naći mnogo proizvoda od kilogram naprimjer. Nama je i šećer 900 grama, nije više kilogram, ulje je još uvijek ostalo na litri. Potrošaču je jako teško upratiti sve te promjene, on bi trebao uzeti digitron i preračunavati cijene i grame, da li to upšte neko može da radi? – kaže Marić i izražava nadu da će na francusku odluku odreagirati i oni koji trebaju da donesu određene odluke institucionalno, pa da se i BiH pridruži grupi zemalja koje će obilježiti proizvode sa smanjenom gramažom, a istom cijenom.
– Mislim da će rafe u našim prodavnicama biti pune takvih oznaka, jer malo koji proizvod imamo više u onoj mililitraži od prije. Nađite, bilo koji higijenski proizvod, od šampona, kupki itd., da su od pola litre ili litar kako je nekad bilo. Sve je za barem pet mililitara smanjeno. Osim toga, proizvodi se sada prave sa naljepnicama do vrha boce, pa vizuelno ne možete ni utvrditi manju mililitražu, dok ne dođete kući. Takođe, toalet papir je uvijek dolazio u rolnama od deset i 16 komada, sada ga možete pronaći kao pakovanje osam, plus dva gratis. Međutim, građani ne reaguju, pa ispadne na kraju kao da ste nešto jeftinije dobili, jer ste uz osam dobili još dvije rolne gratis, neovisno o tome što je deset rolni normalno pakovanje, a ne osam. Po zakonu ono što poklanjate ne naplaćujete, odnosno ne prodajete po regularnoj cijeni – pojašnjava Marić.
Prvo se smanjila čokolada
Ona kaže da su Udruženja ograničena u svom djelovanju, ukazuju na sve anomalije na tržištu pa tako i na šrinkflaciju, ali da bez podrške građana ne mogu mnogo uraditi. Vođeni primjerom Francuske, i Udruženje “Don” iz Prijedora će tokom vikenda na terenu provesti jedno istraživanje u vezi cijena i gramaže proizvoda koji se prodaju u domaćim prodavnicama.
– Nama se uvijek trebaju pridružiti građani, ali nažalost oni uglavnom reaguju samo kada se njih lično nešto dotiče. Mi ćemo poduzeti akcije prema institucijama da ukažemo da ovo nije uredu, ali ako kao podršku nemamo potrošače, ne možemo postići efekte – govori Marić.
Darko Basić, šef Odsjeka za zaštitu potrošača pri Federalnom ministarstvu trgovine za Forbes BiH kaže da činenica jeste da su određeni proizvođači smanjili gramažu svojih proizvoda, a da su ostale iste cijene kao ranije, te da se uglavnom radi o stranim brendovima.
– Gledajući trenutno važeće zakonske propise iz oblasti zaštite potrošača, to je sve legalno. Ono što je bitno, potrošač bi trebao sam donositi odluke da li želi nastaviti kupovati takvu vrstu proizvoda. Trenutno radimo na izradi Zakona o zaštiti potrošača u FBiH i definitivno ćemo razmotriti mogućnost isticanja oznaka na takvim artiklima. Međutim, i u zemljama koje su donijele ove odluke, postoje određene nedoumice odnosno neslaganja u vezi s njihovim načinima isticanja cijena iz razloga sto stavljaju obaveze prema trgovcima koji plasiraju proizvode umjesto na proizvođača koji proizvodi te proizvode i pakuje. Postoje modeli o kojima bi se trebalo razmisliti i sagledati i sve uzeti u obzir – kaže Basić