DRŽAVNI hidrometeorološki zavod objavio je na svojim stranicama analizu velikog nevremena koje je 1. srpnja zahvatilo središnju i istočnu Hrvatsku. U nastavku njihovu analizu prenosimo u cijelosti.
Nakon vrućeg vikenda, 29. i 30. lipnja, s temperaturom višom od 30°C u cijeloj zemlji, početak tjedna obilježila je intenzivna promjena vremena. Grmljavinsko nevrijeme praćeno tučom, olujnim vjetrom i obilnom oborinom u kratkom vremenu pogodilo je kontinentalni dio Hrvatske i uzrokovalo velike štete na usjevima i stambenim objektima, srećom bez ljudskih stradanja.
U ponedjeljak, 1. srpnja, prostrana i duboka dolina s hladnim zrakom pružala se od sjevera kontinenta preko zapadne Europe sve do zapadnog Sredozemlja (Slika 1). U jugozapadnom strujanju pritjecao je vlažan i nestabilan zrak, dok se u prizemnom sloju, u polju sniženog tlaka zraka, preko Hrvatske premještala hladna fronta (Slika 2).
Visoka dnevna temperatura zraka tijekom vikenda pogodovala je zagrijavanju tla. Dolaskom nestabilnog i vlažnog zraka nad tako ugrijanom podlogom počeli su se razvijati grmljavinski oblaci. Radiosondaža iz Zagreba (Maksimir) oko 14 sati, kao i produkti numeričkih modela za prognozu vremena, ukazivali su na povoljne uvjete za razvoj jačih grmljavinskih nevremena (Slika 3). Primarna opasna pojava u središnjim predjelima bili su olujni udari vjetra, dok je uz veću prisutnu nestabilnost i raspoloživu energiju (CAPE) potencijal za veliku (2 cm) i vrlo veliku (5 cm) tuču prema istoku zemlje bio veći.
Slika 3. Vertikalni profil atmosfere iznad Zagreba u ponedjeljak, 1. 7. 2024., oko 14 sati po lokalnom vremenu. Područje obojeno crvenom bojom označava ukupnu konvektivnu raspoloživu potencijalnu energiju (CAPE). S desne strane je smjer i jačina vjetra na različitim visinama (Izvor: DHMZ)
Za regije Zagreb i Osijek stupanj upozorenja za grmljavinsko nevrijeme bio je najviši – crveni, u čijem opisu piše: “PODUZMITE MJERE kako biste se zaštitili i djelujte prema savjetima danim od strane nadležnih tijela. Rasprostranjene i izražene oluje su vjerojatne, pri čemu postoji opasnost za život od munja, tuče, bujičnih poplava i olujnog vjetra. Treba očekivati prekide u prometu te prekide u opskrbi energijom. Također je moguć značajniji prekid uobičajenih ruta prometovanja. Izbjegavajte putovanja koja nisu od iznimne važnosti.”
Razvoj vremenske situacije pratio se pomoću snimki s geostacionarnog satelita EUMETSAT-a druge generacije, snimki sa šest meteoroloških radara DHMZ-a te pomoću podataka o električnom pražnjenju (izvor: Nowcast GmbH).
Na satelitskim snimkama u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra boje označavaju temperaturu vrha oblaka, gdje je crveno hladnije, a plavo toplije. Hladniji oblaci su viši. Tijekom poslijepodneva preko središnje Hrvatske premještali su se oblaci s karakteristikama vezanim uz veliki potencijal za razvoj opasnih vremenskih pojava (Slika 5). Na istoku je u tom trenutku i dalje bilo većinom sunčano, dok snimka u 19 sati ukazuje na izražene procese i na krajnjem istoku (Slika 6).
Radarske snimke maksimalne refleksivnosti (dBZ) kao indirektni pokazatelj jačine pljuskova i/ili tuče, ukazivale su na intenzivne vertikalne razvoje (Slika 7). Grmljavinska nevremena od sredine su dana bila sve češća. Najprije ih je bilo u središnjim predjelima, a potom i na istoku. Vrhovi tučonosnog oblaka u 19:45 po lokalnom vremenu na istoku su premašivali 13 kilometara visine, a maksimalna refleksivnost bila je oko 65 dBZ-a, sugerirajući na veliki udio tuče u oblaku.
Slika 7. Radarske snimke maksimalne refleksivnosti, Radarski centar Bilogora, 1. 7. 2024. Skala boje je od plave preko zelene i žute do crvene koja označava ekstreman intenzitet pojave, grmljavinu i moguću tuču. (Izvor: DHMZ)
Podaci munja (izvor: Nowcast GmbH) prate razvoj grmljavinskih oblaka u skladu s ranije navedenim radarskim i satelitskim podacima (Slika 8). Do 17 sati munja je bilo samo u središnjim predjelima. Prema procjeni intenziteta grmljavinskog nevremena na temelju karakteristika električnih pražnjenja, premještanjem glavnine aktivnosti na istok nevremena dodatno jačaju. Najjači intenzitet (Extreme) dosegnut je tek prelaskom grmljavinskih nevremena na područje Srbije (Vojvodina), oko 21 sati po lokalnom vremenu.
Prolaskom nevremena zabilježeni su očekivani olujni udari vjetra, na primjer: Zagreb 71 km/h, Slavonski Brod 70 km/h, Gorice kraj Nove Gradiške 70 km/h i Gradište kraj Županje 76 km/h.
Slika 9. Maksimalna brzina udara vjetra (m/s) na automatskim meteorološkim postajama Zagreb (Maksimir), Slavonski Brod, Gorice (Nova Gradiška) i Gradište (Županja), izvor: DHMZ.
U kratkom vremenskom razdoblju, uglavnom unutar sat vremena, mjestimice je pala i veća količina kiše u obliku izraženih pljuskova, a navečer i u noći na utorak 2. srpnja 2024. bilo je obilnije oborine povezane s prelaskom glavnine hladne fronte.
Tablica 1. 12-satna količina oborine na nekim postajama izmjerena u 8 h ujutro u utorak, 2. 7. 2024. (* 24-satna količina oborine izmjerena u 8 h ujutro)
U ovom tjednu očekuje nas većinom sunčano vrijeme uz daljnji porast temperature zraka, zbog čega postoji opasnost od toplinskog vala koji može djelovati na zdravlje. No rijetko može biti i lokalnih poslijepodnevnih pljuskova.