U
samo nekoliko mjeseci sustav umjetne inteligencije ChatGPT donio je
pravu revoluciju – daje savjete, piše i lektorira tekstove, pomaže u
prilikom popravka automobila i još puno toga.
Poznati američki esejist i višestruki dobitnik Pulitzerove nagrade Thomas Lauren Friedman u najnovijoj kolumni za New York Times pokušao je objasniti što bi to moglo značiti za čovječanstvo.
Ispričao je kako je prošloga tjedna doživio nevjerojatno, ali i uznemirujuće iskustvo. Craig Mundie,
bivši glavni direktor za istraživanje i strategiju u Microsoftu
demonstrirao mu je GPT-4, najnapredniju verziju chatbota umjetne
inteligencije, kojega je razvio OpenAI.
Craig se pripremao izvijestiti odbor Planet Worda, muzeja jezične umjetnosti o utjecaju ChatGPT-a na riječi, jezik i inovacije.
– Moraš shvatiti, upozorio me Craig prije nego što je započeo svoj
demo, ovo će promijeniti sve što radimo u vezi s bilo čim. Mislim da je
to najveći izum čovječanstva ikada. Kvalitativno je drugačiji i donijet
će transformaciju, upozorio me tada Craig.
Dodao je kako će veliki jezični modeli poput ChatGPT-a stalno
povećavati svoje mogućnosti i odvesti nas prema ‘obliku opće umjetne
inteligencije‘, i pružati učinkovitost u operacijama, idejama, otkrićima
i uvidima koje dosad nikada nisu bile moguće u svom domenama.
Lionel Bonaventure/Afp
Kako piše Friedman, Craig je najprije zamolio GPT-4, za koji je Craig
bio napredni korisnik i upravo je bio pušten u javnost – da sažeto
opiše muzej Planet Word i njegovu misiju. Učinio je to savršeno, u samo
nekoliko sekundi.
Zatim ga je zamolio da učini isto u 200 riječi. Opet je trajalo tek
nekoliko sekundi. Zatim ga je zamolio da učini isto na arapskom. zatim
na mandarinskom. Opet samo dvije sekundi. Zatim opet na engleskom, ali u
obliku Shakespeareova soneta. Još nekoliko sekundi.
– Jedva sam zaspao te noći. Dok sam promatrao sustav umjetne
inteligencije kako proizvodi takvu razinu originalnosti na više jezika u
samo nekoliko sekundi navelo me da se sjetim zapažanja velikog pisca
SF-a Arthura C. Clarkea da se ‘bilo koja dovoljno napredna tehnologija ne razlikuje od magije‘, napisao je.
‘Pogodit će nas tornado‘
Druga stvar koja mu je pala na pamet bila je scena na početku filma
Čarobnjak iz Oza – tornado koji sve diže u zrak i stvara vrtlog,
uključujući Dorothy i Tota, a zatim nestaje iz ovozemaljskog,
crno-bijelog Kansasa do blještave, futurističke Zemlje Oza, gdje je sve u
bojama.
Upravo takav tornado će nas pogoditi, tvrdi Friedman. Ovo je
prometejski trenutak, jedan od onih trenutaka u povijesti kada se uvode
novi alati, načini razmišljanja i izvori energije koji predstavljaju
takav odmak i napredak u odnosu na ono što je postojalo prije da ne
možete promijeniti samo jednu stvar, morate promijeniti sve – način na
koji stvarate, kako se natječete, kako surađujete, kako radite, kako
vladate, ali i kako varate, činite zločine i vodite ratove.
Friedman zatim nabraja najvažnija dostignuća u zadnjih 600 godina:
izum tiskarskog stroja, znanstvena revolucija, poljoprivredna revolucija
u kombinaciji s industrijskom revolucijom, nuklearna energija, osobno
računarstvo, internet i – ovaj trenutak.
Rješava najteže probleme
Jedina je razlika što ovaj trenutak nije vođen jednim izumom, poput
tiskarskog stroja ili parnog stroja, već tehnološkim supercirkusom. To
je naša sposobnost da osjećamo, digitaliziramo, obrađujemo, učimo,
dijelimo i djelujemo, a sve više uz pomoć umjetne inteligencije. Ta se
petlja uključuje u sve – od vašeg automobila, preko hladnjaka, pametnog
telefona do borbenih zrakoplova – i svakim danom pokreće sve više
procesa, objašnjava.
Podsjeća kako nikada veći broj ljudi nije imalo pristup jeftinijim
alatima koji postojano povećavaju njihovu snagu ubrzanom brzinom – dok
se istovremeno šire u osobne i poslovne živote sve više ljudi. I to se
događa puno brže nego što je većina očekivala.
Mogućnost korištenja ovih alata za rješavanje naizgled nemogućih
problema – od ljudske biologije do fuzijske energije i klimatskih
promjena – izaziva strahopoštovanje, misli Friedman.
Potom navodi primjer za koji većina ljudi uopće nije čula: način na
koji je DeepMind, laboratorij za AI u vlasništvu Alphabeta, nedavno
upotrijebio svoj AlphaFold AI sustav za rješavanje jednog od najtežih
problema u znanosti – brzinom i opsegom to je bilo zapanjujuće
znanstvenicima koji su se praktički cijelu svoju karijeru polako i
mukotrpno približavali rješenju.
Proteini
Riječ je o ‘savijanju proteina‘. Proteini su velike složene molekule,
sastavljene od nizova aminokiselina. Ono što svaki protein može učiniti
uvelike ovisi o njegovoj jedinstvenoj trodimenzionalnoj strukturi.
Jednom kada znanstvenici budu mogli ‘identificirati oblike proteine mogu
ubrzati sposobnost razumijevanja bolesti, razviti nove lijekove i na
drugi način istraživati misterije života na Zemlji, objašnjava.
Science News je pisao da su bila potrebna desetljeća eksperimenata da
se otkrije struktura više od 194.000 proteina, koji su svi pohranjeni u
Banci podataka o proteinima.
Međutim, 2022. baza podataka AlphaFolda je eksplodirala s
predviđanjima strukture više od 200 milijuna proteina. Za čovjeka bi to
bilo vrijedno Nobelove nagrade. Možda dva.
Zahvaljujući tome, napravljen je ogroman korak naprijed u našem razumijevanju ljudskog organizma.
– Meta tehnologije imaju kapacitet pomoći u pronalaženju obrazaca
koji pomažu otkrićima u gotovo svakoj disciplini, navodi se u
znanstvenom članku Unfolding AI’s Potential koji je objavio Bipartisan
Policy Center.
ChatGPT je još jedna takva tehnologija.
Ali kao što je Dorothy otkrila u Ozu dobru i lošu vješticu, koje su
se borile za njezinu dušu, tako će biti i s ChatGPT-om, Googleovim
Bardom i AlphaFoldom, predviđa Friedman.
Alat, ali i oružje
Jesmo li spremni? Ne čini se tako: Mi još uvijek raspravljamo o tome
treba li zabraniti knjige u osvit tehnologije koja može sažeti ili
odgovoriti na pitanja o gotovo svakoj knjizi u jednoj sekundi.
Poput mnogih modernih digitalnih tehnologija temeljenih na softveru i
čipovima, namjena AI-ja je dvostruka – može poslužiti kao alat, ali i
oružje.
Posljednji put kada je čovjek izmislio tako moćnu tehnologiju radilo
se o nuklearnoj energiji – može se upotrijebiti da obasja cijelu državu
ili uništi cijeli planet.
Treba naglasiti da su nuklearnu energiju razvila politička tijela,
koja su kolektivno stvorila sustav kontrole da obuzdaju njezino širenje
među lošim akterima – nije savršen, ali nije ni loš.
S druge strane, umjetnu inteligenciju uvode privatne tvrtke radi
profita. Pitanje koje si moramo postaviti, tvrdi Craig, jest kako
upravljati državom i svijetom u kojemu umjetne inteligencije ‘mogu biti
oružje ili alati u svakoj domeni” dok ih kontroliraju privatne tvrtke i
svakim danom postaju sve moćniji.
Drugačiji model upravljanja
Morat ćemo razviti ono što ja nazivam ‘složenim prilagodljivim
koalicijama‘, gdje se posao, vlada, društveni poduzetnici, edukatori,
konkurentske supersile i moralni filozofi udružuju kako bi definirali
kako ćemo dobiti najbolje, a eliminirati najgore od umjetne
inteligencije.
Niti jedan igrač u ovoj koaliciji ne može sam riješiti problem.
Zahtijeva potpuno drugačiji model upravljanja od tradicionalne lijeve
ili desne političke podjele, tvrdi američki esejist.
Zaključuje da ćemo morati napraviti tranziciju u vrijeme najgorih
napetosti među velikim silama od kraja Hladnog rata i kulturnih ratova
koji izbijaju unutar gotovo svake demokracije. Upozorava da bi bilo
bolje da to shvatimo čim prije, prenosi Jutarnji list