Moraju li brojni zakoni čekati da se formira federalna vlada?

      

Formiranje vlasti. Kada će?
Ko blokira? Bradara, Lendo i Stojanović sastanče, a drugi odlučuju. A Parlament
Federacije BiH? Ništa. Zakonodavni organ vlasti u Federaciji BiH do sada ništa
nije uradio korisno za građane ovog entiteta.

Usvojen je jedino budžet, ali
i on sa kršenjem nekoliko zakona. Od toga da nije izdvojen minimalni iznos koji
je predviđen zakonom za Fond solidarnosti iz kojeg se liječe teško oboljeli, pa
do toga da nije izdvojen ni zakonski minimum za poljoprivredu.

- TEKST NASTAVLJA ISPOD OGLASA -

Na kršenja zakona smo
navikli, sad se navikavamo da nema odgovornih

No, na kršenja zakona smo
navikli, problem je što se navikavamo da za to nema odgovornih. Navikli smo i
na to da nema konstruktivnog rada dok se dogovora formiranje  vlade, koliko god ono trajalo.

Tako je i ove godine. Od
konstituisanja novog saziva federalnog Parlamenta, zastupnici i delegati su se
uglavnom bavili ili imenovanjem rukovodstva Federacije BiH, ili imenovanjem
federalne vlade.

Ovo prvo su nekako uspjeli
završiti, ovo drugo ne. No, bez obzira što je već polovina aprila na dnevni red
Zastupničkog doma ne dolaze prijedlozi zakona koji su pripremljeni. 

Iako je član SDP-a koji
trenutno u Parlamentu FBiH čini većinu sa partnerima, Irfan Čengić smatra da su
oba doma Parlamenta u mjesecima iza nas trebala puno više i konkretnije raditi.

“Javno sam pozivao
rukovodstvo oba doma Parlamenta Federacije BiH da počnu stavljati zakone na
dnevni red. Nažalost, izgubili smo pet mjeseci naše parlamentarne većine za
koje je vrijeme usvojen samo zakon kojeg sam ja predlagač, a tiče se povećanja
invalidnina”, kaže za Buku Čengić.

On podsjeća kako su pred
izbore stranke Trojke (SDP, Naša stranka i Narod i pravda) govorile da neće
formirati Vladu bez reformskih zakona, a sada imamo situaciju da reformski
zakoni se ne stavljaju na dnevni red.

“Dva su različita problema, u
Predstavničkom domu ima desetak zakona koji su nužni za usvajanje, a mjesecima
ih predsjedavajuća ne stavlja na dnevni red. To su zakoni poput onih iz oblasti
pomoći poslodavcima i radnicima, set energetskih zakona, registar pedofila,
zakon o sukobu interesa, zakon o zaštiti zviždača i mnogi drugi. Tek nakon što
ih Predstavnički dom usvoji onda nastupa borba u Domu naroda. Christian Schmidt
je nametnuo da se u roku od 45 dana od usvajanja u Predstavničkom domu, zakon
mora razmatrati i u Domu naroda. Ali, rukovodstvo Doma naroda krši Ustav FBiH.
Sada imamo desetak zakona usvojenih u Predstavničkom domu koje rukovodstvo Doma
naroda ne stavlja na dnevni red”, ističe Čengić.

Predsjedavajuća Zastupničkog
doma Parlamenta FBiH Mirjana Marinković Lepić kaže nam kako je stav stranaka
koje čine parlamentarnu većinu da se zakoni ne stavljaju na dnevni red dok se
ne formira izvršni organ vlasti.

“Mi smo trenutno u jednom
vakuumu. Stara vlada je još u mandatu, u mandatu koji je davno prošao. Mi
zaista nemamo povjerenja da bi se ti zakoni koje mi donesemo  ispravno provodili, na način kako je to
potrebno. A rekla bih i da ne postoji stopostotna saglasnost većine o tome da
se zakonski prijedlozi raspravljaju dok se ne formira nova vlada. Ja se nadam
da će se do početka maja nešto riješiti po pitanju formiranja vlade pa da ćemo
krenuti da radimo kako treba”, govori za Buku Marinković Lepić.

Od zakona koje je pobrojao
Čengić, neki su i dio 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o zahtjevu
BiH za članstvo u Uniji, poput onih koji se tiču sukoba interesa i zaštite
prijavitelja korupcije.

Mišljenje Evropske komisije
sa prioritetima koje je potrebno ispuniti Bosna i Hercegovina je dobila u maju
2019. godine.

Mišljenje identifikuje 14 ključnih
prioriteta koje zemlja treba da ispuni kako bi dobila preporuku za otvaranje
pregovora o pridruživanju Evropskoj uniji i pruža sveobuhvatne smjernice za
postepene reforme. Ključni prioriteti obuhvataju područja
demokratije/funkcionalnosti,  vladavine
prava, osnovnih prava i reforme javne uprave – osnove procesa pridruživanja
Evropskoj uniji.

Navedene prioritete dužne su
provoditi državne i entitetske vlasti, no, nisu se previše zanimale za put ka
EU i poboljšanje života građana u prethodnom periodu.

Pored navedenih zakona, FBiH nema čak
ni zakon o javnom okupljanju usklađen s evropskim principima. Ovaj zakon je do
sada usvojio samo Brčko distrikt.

Zakoni su i ranije bili prioritet,
ali se njima niko nije bavio

Marinković Lepić kaže da je federalna
vlada imala dovoljno vremena da ranije u svom mandatu kreira zakone koji su
važni za evropski put BiH.

“Ti zakoni koji se spominju su i
ranije bili dio 14 prioriteta Evropske komisije, ali ih niko nije rješavao.
Neki su se ostavili da godinama tavore, pa su odjednom sada pretjerano bitni,
ali, evo, ja se nadam da neće proteći dug period do formiranja vlade i da ćemo
početi raditi i na zakonima”, govori predsjedavajuća Zastupničkog doma
Parlamenta FBiH.

Kada je riječ o odredbi koju
je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, a koja nalaže da se zakon u
Domu naroda treba razmatrati 45 dana od dana usvajanja u Zastupničkom domu, ona
je eklatantan primjer koliko su odredbe u zakonima ili Ustavu besmislene
ukoliko nisu definisane i sankcije za kršenje istih.

To se najjasnije pokazalo na
primjeru usvajanja Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava
rata i zaštite porodice s djecom čiji je predlagač delegat SDP-a Irfan Čengić.

Naime, ovaj zakon je
Zastupnički dom usvojio u julu prošle godine, a Dom naroda ga je razmatrao tek
u februaru ove godine. Zbog činjenice da zakon nije stavljen na dnevni red Doma
naroda u roku od 45 dana niko nije odgovarao, jer nametnutim izmjenama visokog
predstavnika sankcije nisu ni predviđene. 

NAJNOVIJE

Ostalo iz kategorije

Najčitanije