‘Šokira me kad čujem nekoga da se u Sloveniji ne isplati raditi i žao
mi je da prijašnja vlada nije uspjela napraviti radno zakonodavstvo
fleksibilnijim”, kazao je u razgovoru za Slovensku novinsku agenciju
STA ministar za privredu Zdravko Počivalšek, dodavši da je nedostatak
radne snage u Sloveniji, koja mora uvoziti radnu snagu zbog ekonomskog
rasta posljednjih godina, jedan od glavnih faktora zbog kojih bi
planirani rast BDP-a sljedećih godina mogao biti manji od mogućeg.
Ove je godine na slovenskom zavodu za zapošljavanje registrovano 74
hiljada soba, no Počivalšek je kazao da bi njih barem 20.000 bilo moguće
zaposliti, uz potrebne promjene u politici socijalnih potpora i
nadoknada za nezaposlene.
Visina osnovnih minimalnih životnih troškova ove godine u Sloveniji
je procijenjena na 441 evra pa je iznos koji u obliku potpore oni koji
na nju imaju pravo povećan na 331 evro. S druge strane, minimalna
zakonom zajamčena plata za puno radno vrijeme, a dobiva ih više desetaka
hiljada zaposlenih, iznosi 638 evra.
Zapošljavanje penzionera
Taj je raspon po ocjenama nekih poslodavaca premali pa se nekima više
isplati registrovati kao socijalni slučaj umjesto da prihvate posao i
traže mjere stimulacije za dobivanje potrebnog kadra s berze,
uprkos velikom broju zaposlenih stranaca koji su posljednjih godina
popunjavali rupe na domaćem tržištu rada.
Drugi izvor za dodatno aktiviranje kadrova za tržište rada prema
ocjeni Počivalšeka leži u zapošljavanju starijih osoba koje su već u
penziji, a još su sposobne za rad ili imaju potrebna znanja za poduzeća u
kojima su već radili.
Poduzeća koja radnike tretiraju samo kao sredstvo nemaju perspektivu
uspješnog poslovanja, a budu li htjela biti uspješna moraće s
djelatnicima uspostaviti odnose koji se ne temelje samo na plati, ako
budu htjeli u poslovanju ostvariti višu dodatnu vrijednost, kazao je
ministar u razgovoru za STA.
Najavio je da će Slovenija ubuduće, osim stranih radnika s područja
bivše Jugoslavije, više zapošljavati i one iz drugih područja pa je
vlada u tom smislu sklopila i prve sporazume o zapošljavanju s Gruzijom i
Ukrajinom.
Prema podacima statističkog ureda, u Sloveniji već radi skoro 70.000
stranaca. Među njima je oko 40 odsto onih iz BiH, a dosta ih je i iz
Srbije, Kosova, Makedonije i Hrvatske.