arheologa iz muzeja “Ras” u Novom Pazaru iz Arheološkog instituta u
Beogradu, koji rukovode arheološkim istraživanjima na ovom mjestu, po
prvi put se na ovom području, za taj period, konstatuje i specifičan
način obilježavanja grobnih mjesta, na taj način što bi se postavljanjem
kamena i ljepšom kamenom pločom na mjesto glave i nogu umrlog
obilježavalo grobno mjesto.
Arheolozi angažovani na ovom istraživanju, koje kroz projekat
podržava Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije, smatraju
da “ili istraživači nisu još uvijek registrovali takav način
obilježavanja grobnih mjesta ili njihovi rezultati nisu publikovani i
stručnoj javnosti poznati”. Pema njihovim procjenama, a na osnovu
arheoloških nalaza koji su pronađeni u samim grobovima i oko njih, ova
nekropola bi mogla da se smjesti u perod od 14. do 18. vijeka.
Vladan Vodosavljević, arheolog muzeja “Ras” u Novom Pazaru kaže
da se na osnovu orijentacije grobnih mjesta na lokalitetu “Dublje iznad
kuće” može zaključiti i dati interpretacija da se pored hrišćanskog, u
istom groblju, sahranjivalo i muslimansko stanovništvo.
“Pronašli smo nekoliko grobova čija je orjentacija suprotna od
ostalih. Ovi skeleti su orijentisani u pravcu jugoistok-sjeverozapad i
to nas je navelo na zaključak da pomislimo da se u ovom groblju
sahranjivalo i stanovništvo koje je primilo islam. To će, sa sigurnošću,
DNK analize moći da potvrde, da je neko naselje postojalo i da je
stanovništvo u jednom trenutku primilo islam i da su nastavili da se
sahranjuju gde su se sahranjivali i njihovi preci”, rekao je
Vidosavljević ističući da na osnovu dosadašnjih arheoloških istraživanja
nije poznato da se ovakvo nešto javlja na ostalim grobljima.
Na nekropoli je istraženo više od 120 grobnih mjesta i nije bilo
velikog broja arheoloških nalaza. Do sada su pronađeni novčići, metalne
halke, prstenje, cijela keramička posuda, dugmad sa odjeće,
fragmentovani nadgrobni spomenici, jednostavno dekorisane horizontalne
nadgrobne ploče, dvije vertikalne ploče: na jednoj je krst, a na drugoj
ljudska predstava.
Govoreći o antropološkom značaju lokaliteta Uglješa Vojvodića iz
Arheološkog instituta u Beogradu smatra da je ovaj lokalitet važan zbog
toga što pruža neke nove podatke o populaciji koja je živjela na ovom
prostoru, kao i po podacima koje ne pružaju historijski izvori.
“Ono što nam pružaju srednjevjekovne povelje i turski defteri ne
svjedoče o postojanju ovakvih grobalja, a ono nam govori o tome da se u
blizini nalazilo neko veliko naselje. Postojanje nekoliko nekropola na
ovom mjestu govori da je ovaj prostor između 14. i 18. vijeka bio jako
živ i da je postojala brojna populacija”, objašnjava Vojvodić.
Kako dodaje, nakon što skeleti budu ispitani na Arheološkom
institutu u Beogradu doći će se do antropoloških podataka o tome kako su
ljudi u to vrijeme živjeli na ovom prostoru, koje su im bile navike,
prosječnu starost, tjelesnu visinu, da li su umirali prirodnom smrću ili
od bolesti i slično.
Vojvodić ukazuje i da je za ovaj lokalitet karakteristično što
su, prilikom sahranjivanja umrlog, u cilju zaštite tijela pokajnika
preko stavljali dasku. Takođe, u jednom grobu je još prošle godine, u
karličnom dijelu jednog skeleta pronađeno, kako se za sada smatra, žito
što predstavlja vrstu obreda u vezi sa sahranom.
“To je svakako jedan fenomen sa kojim bi trebalo da se bave
kolege etnolozi i arheolozi i da dođemo do zajedničkog zaključka. To nam
do sada nije bilo uobičajeno i poznato”, konstatira Vojvodić.
On dodaje da u cilju istraživanja na ovom prostoru pokušavaju da
uključe što više stručnjaka iz različitih ustanova, kao i onih izvan
Srbije koji bi se zainteresovali za ovaj prostor.
Na iskopavanjima su angažovani studenti arheologije Filozofskog
fakulteta u Beogradu i zemalja regije, a zbog pijeteta prema umrlima
posmrtni ostaci sa ove nekropole će, nakon analiza u Arheološkom
institutu u Beogradu, biti vraćeni na mjesta gdje su pronađeni.
Lokalitet s nekropolom je otkriven se slučajno. 2011. godine
tokom izgradnje lokalnog puta od Petrove crkve do novog pravoslavnog
groblja u Novom Pazaru.