Sjevernu hemisferu od Alžira do Arktika
te od Kanade do Japana ovo je ljeto zahvatio snažan toplinski val koji
je prošle sedmice samo u Švedskoj pokrenuo 50-ak šumskih požara, a širom
svijeta je odnio na stotine života, piše Index.hr.
Grčki mediji u utorak su objavili da je u požarima epskih razmjera,
koji su zbog velikih vrućina i suše buknuli nedaleko od Atene, poginulo
više od 70 ljudi, dok ih je više stotina ozlijeđeno.
Šumski požari zahvatili su i SAD, ove godine znatno ranije nego
prošle. Već krajem juna oko 2500 ljudi evakuirano je u Kaliforniji zbog
straha da bi im vatrena stihija mogla presjeći putove. U Ouargli u
Alžiru zabilježena je temperatura od 51,3º C, najviša koja je ikada
pouzdano utvrđena u Africi. U Japanu, temperature koje prelaze 40 ºC
odnijele su 60-ak života, a hiljade ljudi potražile su liječničku pomoć.
U Torontu u Kanadi ove je godine čak 30 dana zaredom živa prelazila 30
ºC. Deseci ljudi umrli su od posljedica. Mrtvačnica u Montrealu bila je
toliko pretrpana da su tijela žrtava vrućina morala biti razmještena na
alternativne lokacije.
Rekordi se bilježe i na Tajvanu gdje su temperature dosegnule 40,3
ºC. Na sjeveru Rusije dnevne temperature više su za oko 7 ºC od
prosjeka. U regiji Krasnojarsk izgorjelo je oko 80.000 hektara šume. U
Sibiru su se pet dana za redom bilježile temperature više od 30 ºC pa
stručnjaci strahuju da bi se mogla otopiti velika područja vječnog leda
što bi u atmosferu moglo osloboditi goleme količine metana, mnogo
snažnijeg stakleničkog plina od CO2.
Klimatolozi ističu da su dvije stvari ove godine posebno neobične –
da se toplinski val raširio na toliko velikom dijelu sjeverne hemisfere
te da se to dogodilo unatoč La Nini, fenomenu koji se uobičajeno
povezuje s nešto nižim prosječnim temperaturama.
Meteorolozi ističu da je greben visokog tlaka, koji donosi vedro i
suho vrijeme, nad Skandinavijom, sjevernom Evropom i Rusijom snažno
ojačao, da je vrlo postojan te da bi tako moglo ostati sve do početka
augusta. Na sreću, visoki pritisak u sjevernim krajevima u našim
područjima uglavnom podrazumijeva niski pritisak i vlažno vrijeme.
Kombinacija više uzroka
Dio ovogodišnjih rekorda svakako se može objasniti klimatskim
promjenama koje donose sve više temperature i sve veće ekstreme, međutim
naučnici smatraju da su tu na djelu i neke druge pojave.
Neke od njih direktnije su povezane s klimatskim promjenama, a druge su njima samo intenzivirane.
Jedan od ključnih faktora koji ove godine značajno pridonose
rekordnim vrućinama svakako je iznimno slaba visinska mlazna struja
vjetra. Njen intenzitet uobičajeno varira, međutim klimatske promjene
mogu utjecati na njeno slabljenje.
Kako je Index već pisao, postoje dva modela koji tumače kako globalno
zagrijavanje može uzrokovati slabljenje mlazne struje i povećanje
učestalosti i intenziteta blokirajućih sistema zbog kojih se vrućine ili
hladnoće vrlo dugo zadržavaju nad istim područjem.
Prema prvom modelu koji je 2012. predstavila Jennifer Francis s
Rutgers Universityja u New Jerseyju, problem je u tome što klimatske
promjene olakšavaju dublje prodore vrućeg zraka s juga na sjever te
hladnoga sa sjevera na jug. Uzrok tome jest činjenica da se Arktik
zagrijava brže od ostatka svijeta, što znači da se razlika u
temperaturama između njega i suptropskih krajeva smanjuje. Arktik se
brže zagrijava jer se njegova bijela površina smanjuje, čime se smanjuje
i refleksija sunčevih zraka. Istovremeno se povećava tamna površina
mora na sjeveru koja apsorbira sunčeve zrake, ali i isparavanje koje
djeluje kao staklenički plin.
Budući da je spomenuta razlika u temperaturama glavni pokretač
visinske struje zraka (jet stream ili mlazna struja), ona slabi i
usporava. To usporavanje uzrokuje njeno veće krivudanje, kao što rijeka
više meandrira u ravničarskim krajevima u kojima teče sporije (video
dolje). Budući da mlazna struja djeluje kao svojevrsna barijera dvaju
utjecaja, polarnog i suptropskog, ovakvo krivudanje omogućava dublje
prodore toplijeg zraka s juga na sjever ljeti te hladnijeg na jug zimi.
Osim što su ti prodori dublji, oni su također i dugotrajniji zbog
generalno sporijeg premještanja sistema sa zapada na istok.
Prema drugom modelu, visinska struja u nekim se područjima, više u
Evropi, a manje u Sjevernoj Americi, seli na sjever kako se tropska i
suptropska područja šire prema sjeveru.
Drugi važan faktor koji pridonosi ovogodišnjem toplinskom valu na
sjevernoj hemisferi jest Sjevernoatlantska multidekadska oscilacija koja
podrazumijeva značajne promjene u površinskim temperaturama sjevernog
dijela Atlantskog okeana kroz duža razdoblja.
Adam Scaife iz britanskog Met Officea za The
Guardian je objasnio da je situacija ove godine slična onoj iz 1976.
godine kada su površinske temperature u Atlantskom ockeanu bile slično
visoke, a mlazna struja bila slično slaba, zbog čega se područja visokog
pritiska dugo vrijeme nisu premještala. Međutim, britanski stručnjaci
ističu da su od 1976. godine do danas, zahvaljujući klimatskim
promjenama, prosječne temperature još značajno porasle. Zbog toga svaka
pojava poput slabljenja mlazne struje danas ima izraženije posljedice
nego što je imala prije 40 godina.